Pona�anje i razmi�ljanje umjetnika: pouke inovatorima

Tim Leberecht Tim Leberecht, ďż˝lan uprave NBBJ-a, jedne od vodeďż˝ih svjetskih savjetniďż˝kih tvrtki u domeni dizajniranja i izgradnje kreativnog radnog prostora. Autor je vrlo popularne serije tekstova The Meaning of Business i producent radionica Reinvent Business. Njegova promišljanja o inovacijama, biznisu, svijetu i društvu objavljena su u uglednim ďż˝asopisima Fast Company, Forbes, Fortune, MIX, Wired, The European i Rotman Magazine.

Andy Warhol je bio u pravu: "Uspješni biznis je najbolja umjetnost". U posljednje vrijeme sve više teoretiďż˝ara i poslovnih lidera poseďż˝e za umjetnošďż˝u. Pritom u njoj ne pronalaze priliku za bijeg u nestvarne paralelne svjetove, veďż˝ jedinstvenu formu ljudskih stremljenja koju nastoje utkati u svaki poslovni poduhvat i angaďż˝man ljudi.

John Maeda, dekan škole za dizajn Rhode Island School of Design (RISD) i autor knjige Redesigning leadership najavljuje da ďż˝e umjetnici preuzeti primat u poslovnom liderstvu pozivajuďż˝i se na Joea Gebbia i Briana Cheskya, diplomante RISD-a i osnivaďż˝e Airbnba, kao potvrdu za svoje naizgled smjele teze.

Drugi autor William Deresiewicz naglašava kako je izuzetno vaďż˝no da lideri puno ďż˝itaju. Uglednik John Coleman kroz razne konkretne primjere dokazuje vaďż˝nu ulogu poezije u svakodnevnici "surovog" biznisa, a Intel je na radno mjesto direktora za inovacije imenovao pop muziďż˝ara will.i.ama (William James Adams, Jr., ameriďż˝ki glazbenik i producent poznat pod scenskim imenom will.i.am, op. ur.). World Economic Forum posljednjih godina na svoja godišnja okupljanja redovito poziva umjetnike i lidere iz podruďż˝ja kulture kako bi im pridodali novu, po njima veoma vaďż˝nu dimenziju. Primjerice, prošle su godine radionicu Role of the Arts ukljuďż˝ili u program Global Agenda.

I doista, nakon što smo konaďż˝no shvatili kako sveprisutna "znanost" ne uspijeva odgovoriti na kljuďż˝ne izazove liderstva i menadďż˝menta, "umjetnost" postaje sve vaďż˝nija u tom znaďż˝ajnom podruďż˝ju. U svijetu hiperpovezanog gospodarstva, sofisticiranih analitiďż˝kih alata i ogromnih baza podataka kojima nastojimo maksimalizirati efikasnost procesa i standardizirati najbolju inovativnu praksu, intuicija i kreativnost ostaju jedinim ďż˝imbenicima diferencijacije za stvarnu "promjenu igre" koji se, poput bilo kojih drugih "mekih varijabli", ne mogu eksploatirati veďż˝ samo istraďż˝ivati. U tom kontekstu inovatori, poput umjetnika, moraju njegovati poseban majndset i kreativnost kako bi kontinuirano odrďż˝avali svjeďż˝inu percepcije i tako nastavili stvarati novo.

Na koji naďż˝in umjetnici razmišljaju? Kako se ponašaju? Niďż˝e u tekstu navodi se dvanaest obiljeďż˝ja kojima umjetnici, u nastojanju da ostave trag u svijetu, od pamtivijeka teďż˝e:

1. Umjetnici su "novatori". Imaju potrebu da se izraze na novi i originalan naďż˝in, da pronaďż˝u i stvore nove poveznice, potrebu za invencijom i reinvencijom, ďż˝ak i sebe samih. Umjetnost, isto kao inovativnost, podrazumijeva da se stvarima, situacijama i pojavama mijenja smisao i znaďż˝enje. Poput umjetnika, veliki izumitelji takoďż˝er nastoje "uzgojiti crne labudove", svjesni da protuslovlje koje nastaje kada slobodno napuštamo postojeďż˝e mentalne modele i rutine potiďż˝e stvaranje neobiďż˝nih kombinacija u osnovama revolucionarnih inovacija.