Kada kaďż˝em "profit" tada ne govorim o neďż˝em ruďż˝nom; rijeďż˝ je, naime, o razumnom cilju obavljanja poslovne aktivnosti. Meďż˝utim, usredotoďż˝enost na kratkoroďż˝no stjecanje profita nije dobar cilj, veďż˝ cilj koji se na kraju skupo plaďż˝a. Na kratkoroďż˝ne ciljeve obiďż˝no nailazimo u prodaji, a prodajnim se agentima ďż˝esto govori da su "dobri samo ako nadmaše vrijednost prodaje iz istog mjeseca prethodne godine." Naďż˝alost, u posljednje vrijeme isti se principi primjenjuju na cjelokupno poslovanje. Radi se o pogrešnom pristupu u sluďż˝aju prodaje; o katastrofalnom pristupu za cjelokupno poslovanje. Kratkoroďż˝no maksimiziranje profita uobiďż˝ajeno podrazumijeva nesigurnu buduďż˝nost.

Uspješnim kompanijama svjetskoga glasa stjecanje profita nije primarno vaďż˝no. Naime, njihov je menadďż˝ment prvenstveno fokusiran na zadovoljstvo potrošaďż˝a jer znaju da sa zadovoljnim kupcem profiti dolaze automatski.

A da ne biste mislili kako je tu rijeďż˝ o nekom modernom znanstvenom konceptu, podsjetit ďż˝u vas da drevna hinduistiďż˝ka Bhagavat Gita poduďż˝ava o tome da bi se ljudi trebali orijentirati na ďż˝ivot i ďż˝ivotnost, a ne na rezultate. Neke elemente tog nauka pronalazimo i u djelima W. Edwardsa Deminga, velikoga gurua kvalitete. Velike kompanije poput Toyote, Virgina ili Sonyja potvrdit ďż˝e vam da - prema njihovu mišljenju - profit ni u kojem sluďż˝aju nije glavni cilj poslovanja. Unatoďż˝ tome, njihove su zarade enormne. Uspješne kompanije teďż˝e holistiďż˝kim ciljevima u ďż˝ijem su središtu uvijek potrošaďż˝i, poslovni procesi i inovativni potencijal njihovih ljudi.