Marko Lu�i�: Prou�avaju�i stru�nu literaturu tijekom pripreme novog broja qLifea, iznenadile su me brojne dimenzije pojma kvalitete kojeg, navodno, svi poznajemo i razumijemo. Na današnjem qCaffeu volio bih saznati o tome kako vi - kao uspješni lideri, menad�eri, savjetnici i predava�i - gledate na va�no pitanje kvalitete.
Lara Jelenc: Za mene, kvaliteta je poput seksepila. Svi ga �elimo imati. Vrlo lako identificiramo kada ga u nekome ima, isto kao što lako uo�avamo kada ga nema. Seksepil je rezultat subjektivne procjene, netko ga u nekome zamje�uje, dok istovremeno netko drugi u istoj osobi ništa ne pronalazi. Stoga je seksepil, kao i kvalitetu, vrlo teško jednozna�no definirati. Osim toga, rije� je o kategoriji koja se vremenom mijenja. Kvaliteta umnogome nalikuje seksepilu.
Teo Rako�evi�: Razmišljaju�i o kvaliteti te o tome kako je ona evoluirala kroz povijest, �ovjek ne mo�e ne ostati impresioniran. U mnogim industrijama kvaliteta nikada nije bila va�nija. Stoga danas slobodno mo�emo govoriti o multidimenzionalnom aspektu kvalitete. Budu�i da je neopipljiva dimenzija u vrednovanju tvrtki postala mnogo zna�ajnija i zastupljenija od opipljive, kvalitetu definiram kao sposobnost kompanije da kroz du�i period odr�ava i nadogra�uje svoju konkurentsku prednost, da se regenerira (samoobnavlja), da disciplinirano implementira zamisli te da se konstantno uskla�uje s potrebama i o�ekivanjima kupaca - nude�i ponekad u procesu neo�ekivano i oduševljavaju�e.
Gledaju�i u prošlost, postavljam si pitanje koje su to tvrtke uspjele na tr�ištu? Uspjele su one koje su inovativno sagledavale postoje�e tr�ište, kreiraju�i pritom nove tr�išne niše i neke nove dimenzije kvalitete na kojima su implementirale tr�išnu diferencijaciju. Primjerice, u ra�unalnoj industriji tvrtke su u po�etku gotovo isklju�ivo konkurirale na temelju performansi ra�unala - primjerice snaga CPU-a ili rezolucija ekrana. Potom su Dell i Compact kreirali nova "polja" diferencijacije koja mo�emo nazvati "ra�unalo po narud�bi" i "te�ina prijenosnog ra�unala", o �emu do tada nitko nije razmišljao. Tvrtka Apple se kasnije usmjerila na inovativno dizajniranje hardvera i "user-friendly" softver kako bi stvorila novo "polje" diferencijacije. Dakle, kvalitetu sve više trebamo gledati kao sposobnost tvrtke da iznova tj. druga�ijim o�ima sagleda tr�ište, konkurenciju i svoju ponudu.
U kontekstu vremena i prostora u kojem �ivimo, margina za potencijalnu pogrešku postaje sve manja, a mogu�nost za pogrešku sve ve�a. Istra�ivanja pokazuju da tvrtke kojima je kultura kvalitete integrirana u poslovanje �ine puno manje pogrešaka od ostalih. Kao rezultat ovih pritisaka, tvrtke moraju prona�i novi pristup kvaliteti - onaj koji izlazi iz konteksta tradicionalnih TQM - Total Quality Management alata tijekom protekla tri desetlje�a. Vodstvo tvrtke pritom igra klju�nu ulogu u kreiranju i implementaciji takve kulture. Za po�etak, menad�eri moraju odlu�iti da je kultura kvalitete vrijedna truda.
U kontekstu kvalitete valja spomenuti i sve �ešï¿½e korišteni pojam odr�ivosti. Promatraju�i razvoj tehnologije, nove na�ine organiziranja i egzekucije poslova, kvaliteta �e se u budu�nosti sve više definirati kroz društveno odgovorno i odr�ivo poslovanje. Tvrtke koje široko sagledaju vlastitu društvenu ulogu kako bi unaprijedile kvalitetu �ivota društvene zajednice u kojoj egzistiraju, tr�ište �e sigurno percipirati kvalitetnijima od drugih.