Ovim tekstom �elim ukazati na �injenicu da prevladavaju�i stil upravljanja - posebice u zapadnja�kim tvrtkama - moramo stubokom promijeniti. Bilo koji sustav, naime, nije u mogu�nosti da sam sebe razumije. Stoga transformacija zahtijeva da se isti sagleda izvana. Svrha ovog teksta je u tome da se omogu�i to "sagledavanje izvana" - kroz prizmu koju nazivam sustavom temeljnog znanja. U nastavku je detaljno izlo�ena teorija koja nam poma�e da bolje razumijemo organizacije u kojima svi mi �ivimo i radimo.
Prvi korak. Prvi korak sastoji se u transformaciji pojedinca, procesu koji nije kontinuiran ve� diskontinuiran, a koji izvire iz ispravnog poimanja sustava temeljnog znanja. Nakon transformacije, pojedinac druga�ije sagledava svoj �ivot, zbivanja oko sebe, brojke u poslovanju i me�uljudske odnose. Pojedinac koji doista razumije sustav temeljnog znanja primjenjuje nova na�ela na odnose s drugim ljudima. Potom na�ela sustava temeljnog znanja postaju osnova za odlu�ivanje i transformaciju organizacije kojoj pojedinac pripada. Nakon transformacije, pojedinac:
- slu�i kao primjer drugima
- postaje zahvalan slušatelj, a da pritom ne popušta bezrazlo�no stavovima drugih
- kontinuirano i s radošï¿½u pou�ava druge ljude
- poma�e ljudima da svoju trenuta�nu praksu i uvjerenja zamijene novim na�inom razmišljanja, a da se pritom ne osje�aju krivi.
Sagledati izvana. Sustav temeljnog znanja sastoji se od �etiri me�usobno povezane komponente:
- uva�avanje i razumijevanje sustava
- poznavanje varijacija
- teorija znanja
- psihologija
Iako se mo�da tako isprva ne �ini, razumijevanje i ispravna primjena na�ela sustava temeljnog znanja ne tra�i neku posebnu stru�nost u jednom ili svim navedenim podru�jima. Tekst �etrnaest na�ela, sedam smrtnih bolesti i neke prepreke (pro�itajte u ovom broju qLifea, op. ur.) uspješnog rukovo�enja u gospodarstvu, obrazovanju i vladinim institucijama, prirodno se naslanjaju na ova izvanjska znanja, u svrhu transformacije trenuta�nog zapadnja�kog stila vo�enja.
Uvodne napomene. Nabrojane komponente sustava temeljnog znanja ne mogu se razdvajati jer su povezane me�usobnom ovisnošï¿½u. Prema tome, znanje iz psihologije - samo za sebe - ne poma�e mnogo ako nemamo znanja o varijacijama. Lideri i menad�eri uvijek bi trebali imati na umu da se ljudi pod njihovim vodstvom me�usobno razlikuju. Me�utim, to razlikovanje nikako ne bi smjeli poistovjetiti s rangiranjem. Naime, nikada ne bi trebali zaboraviti suštinski va�nu �injenicu da radni u�inak djelatnika uvelike ovisi o sustavu u kojem rade, a mnogo manje o njihovim osobnim kvalitetama. Navedena �injenica implicira i nevjerojatnu odgovornost lidera i menad�era: u�inak djelatnika gotovo u cijelosti ovisi o sustavu, a dizajn sustava potpuna je odgovornost lidera i menad�era. Primjerice, psiholog koji stekne osnovna znanja o varijacijama, kao primjerice eksperimentom s crvenim kuglicama (engl. Red Beads Experiment, igra koju je osmislio W.E. Deming kako bi podu�io menad�era širom svijeta nekim na�elima upravljanja sustavom, op. ur.), više jednostavno ne mo�e sudjelovati u razvoju metoda za preciznije rangiranje ljudi.