Marina Puliši�: S aspekta JGL-a odnosno našeg pristupa kvaliteti, uskla�ivanje sa standardima farmaceutske industrije je conditio sine qua non ulaska na tr�ište. No, uskla�ivanje sa standardima samo po sebi nije dovoljno. Kupcima je potrebno ponuditi i više od toga jer �e u obilju proizvoda na tr�ištu izabrati one proizvode koji u sebi nose neku dodanu vrijednost, koji su na odre�eni na�in bolji i druk�iji.
Nedavno smo proveli istra�ivanje zadovoljstva naših klju�nih kupaca ljekarnika, uvrstivši u istra�ivanje kvalitetu kao jedan od najva�nijih kriterija. Rezultati su pokazali da ljekarnici pozitivno percipiraju našu tvrtku, u nekim elementima kvalitete po njihovom smo mišljenju bolji od konkurenata. �injenica je da kvalitetu smatraju izuzetno bitnom dimenzijom proizvoda, bilo da je rije� o elementarnoj kvaliteti koja se odnosi na svojstva proizvoda, o odnosu cijene i kvalitete, o kvaliteti prenošenja informacija ili o ukupnom imid�u tvrtke. Dakle, u pogledu kvalitete va�no je premašiti njihova o�ekivanja, što je nama svakako cilj. Unato� tome što je poštivanje standarda u farmaceutskoj industriji obavezno, ako nas kupci do�ivljavaju kvalitetnijima od konkurenata to �e zasigurno doprinijeti boljoj realizaciji.
Lara Jelenc: Marina, s obzirom na vaše iskustvo, smatrate li da se ulaganja u kvalitetu uvijek vra�aju?
Marina Puliši�: Mislim da je tako. Primjerice, nama se ulaganja u kvalitetu vra�aju kroz uštede u proizvodnji, u svim radnim procesima, kroz pozitivnu reputaciju tvrtke te, u kona�nici, kroz širenje mre�e kupaca i partnera. Smatram da bi svaka ozbiljna tvrtka morala konstantno ulagati u kvalitetu. Kvaliteta se jednostavno podrazumijeva, kod nas je ona zadatak svakog djelatnika.
Marko Lu�i�: Boris, u Alarm automatiku uveli ste ISO standarde zato što doista u njih vjerujete ili zato što ih morate imati zbog natje�aja? �ini mi se, naime, da su se ISO standardi nametnuli kao referentni okvir za kvalitetu; onaj tko ih ima, taj je "kvalitetan" - što god to zna�ilo.
Boris Popovi�: Osobno uop�e ne vjerujem u ISO standarde iako su se, sla�em se s tobom, nametnuli kao pojam za kvalitetu. Kvaliteta je ono što kupac smatra kvalitetom. Pa ipak, ISO standardi nam mogu pomo�i u tome da zadovoljimo krajnjeg korisnika, iako nam slijepa okrenutost standardima ne�e na tr�ištu donijeti konkurentsku prednost.
Alen Marot: Iako se ovo �ini kao akademska rasprava, bitno je znati na koji na�in definiramo kvalitetu te kako �emo tu spoznaju ugraditi u naše poslovanje. To �e na koncu jako utjecati na to ho�emo li zahvaljuju�i "upravljanju kvalitetom" doista kvalitetnije i profitabilnije poslovati. Mo�e se re�i da su se tijekom godina zahvaljuju�i dobrom marketingu, ISO standardi doista nametnuli postavši sinonim za kvalitetu iako postoje puno bolji pristupi ovom vrlo korisnom poslovnom konceptu.
ISO standardi vuku korijene iz British Standarda BS 9000, a njemu su temelji postavljeni za vrijeme Drugog svjetskog rata za proizvodnju granata u ratne svrhe. Standardiziranje proizvodnog procesa u vojnoj industriji delikatno je pitanje s obzirom da su pogreške - iz vrlo pragmati�nih razloga zato što jednostavno ne �elite da vam granata eksplodira u tvornici - posve nedopustive. Stoga je tada uveden princip rada kada jedna osoba obavlja posao, a druga je nadzire što se potom pretvorilo u osnovnu ideju ISO standardizacije: standardizirati i kontrolirati ne�iji rad. U pozadini je vrlo logi�na i privla�na ideja da kontrolom procesa kontrolirate i output tog procesa.
Me�utim, izostanak pogrešaka problemati�ni je dio ovakvoga gledanja na kvalitetu. Iako smo nekada mogli re�i da smo ''kvalitetni jer se pridr�avamo procedura u proizvodnji'', takva perspektiva danas više nije dovoljna. Kontrola kvalitete, kako je u pravilu propisuju ISO standardi, mo�e biti faktor uspjeha, ali ne i konkurentska prednost. Mo�e se dogoditi - a �esto se baš to i doga�a - da tvrtke strogo poštuju postulate ISO standarda, postave strogi nadzor, dokumentiraju administraciju i procese, prate sve nedosljednosti te u kona�nici postanu trome, a njihovi proizvodi neodgovaraju�i potrebama kupaca.
Naime, ISO zna�ajno ote�ava inovacije i kontinuirano unaprje�ivanje procesa rada, što po mnogima predstavlja osnovu kvalitete. Sli�no tome, kontrola u britanskim tvornicama za vrijeme rata smanjila je broj eksplozija u tvornicama, ali ne znamo što je bilo s eksplozijom granata na ratištu, dakle ne znamo što je bilo s pravom svrhom i pravom kvalitetom tih granata. Problem je kada kvaliteta postane okrenuta "prema unutra", prema internim standardima, i kada se odnosi na zadovoljenje procedura umjesto na kontinuirano unaprje�ivanje. Na�alost, ISO standardi na koje sam ja naišao u praksi izgledaju upravo tako.