Uvodnik: qLife No. 17: UMJETNOST I LIDERSTVO

Marko Lučić Marko Lučić, urednik i član uprave stručnog časopisa qLife i portala Quantum21.net.

Kada smo krajem 2008. godine pokretali qLife, mnogi su nas pitali o tome zašto smo za slogan odabrali složenicu "znanost i umjetnost liderstva". Prvi dio je bio jasan. Očito je naime da se liderstvo, kao neka "mekša, naprednija i duhovnija" varijanta menadžmenta čvrsto oslanja na rigidnu ekonomsku znanost, matematičko-statističke modele i sofisticirane analitičke alate pomoću kojih racionalno upravljamo "strojem" koji se naziva poduzeće. Drugi dio slogana činio se posve nepotreban i neprimjeren zbog nejasne povezanosti vodstva i umjetnosti.

Od tada pa do danas mnogo se toga promijenilo. Sveobuhvatna svjetska gospodarska, moralna i duhovna kriza pomogla nam je konačno shvatiti kako nas je sveprisutna "znanost" ostavila na cjedilu, bez odgovora na ključne probleme. U nestrukturiranom i kompleksnom okruženju koje ne ostavlja vremena za pomno planiranje i analizu, shvatili smo da nam racionalnost, sama po sebi, malo kad koristi. Stoga su se ljudi, u potrazi za nadogradnjom i novim rješenjima, okrenuli umjetnosti.

Da je tome tako pokazuju nam recentna kretanja na globalnoj gospodarskoj sceni koja, svjesna činjenice kako se jedino improvizacijom, intuicijom, inovacijama i strastvenom kreativnošću ostvaruje tržišni uspjeh, sve snažnije koketira s umjetnošću i umjetnicima. Primjerice, ugledni pjesnik David Whyte već godinama surađuje s Boeingom, Intel je na radno mjesto direktora za inovacije imenovao glazbenika i producenta Williama Jamesa Adamsa, a komorni orkestar Orpheus koji o liderstvu educira čelnike vodećih svjetskih tvrtki bukiran je dvije godine unaprijed.

Još je mnogo argumenata u prilog tezi da se u svijetu menadžmenta nešto značajno događa. Primjerice, knjiga Artful Making: What Managers Need to Know About How Artists Work napisana u koautorstvu sveučilišnog profesora i kazališnog producenta, udobno se smjestila na listi najprodavanijih naslova posljednje dekade. Na World Economic Forumu, godišnjem stjecištu svjetske poslovne elite, radionica Role of the Arts već se godinama ne propušta. Academy of Management, najuglednije svjetsko udruženje profesora menadžmenta, početkom milenija je osnovala "grupu za umjetnost i poeziju" podigavši time umjetnost na razinu važnosti koju imaju strategija, financije i druge znanstvene discipline.

Da to nisu samo puke priče pronalazimo i u časopisu Harvard Business Review koji tvrdi da je "MFA (eng. Master in Fine Arts) zapravo novi MBA (eng. Master in Business Administration)" te da u biznisu "umjetnička edukacija polako ali sigurno nadmašuje klasično poslovno obrazovanje". Tome u prilog govore i informacije s danskog tržišta rada na kojem su diplomanti kopenhagenskog Center for Art and Leadership najtraženiji menadžerski kadar. Ni McKinsey nije ostao imun na promjene. Godine 1993. 61% novozaposlenih u kompaniju je dolazilo iz redova studenata MBA programa da bi danas taj broj pao na 43% jer uprava procjenjuje kako im za uspjeh na tržištu treba "više inovativnih dizajnera, a manje analitičara". Zašto je poslovni svijet, u svojoj mitskoj potrazi za profi tom, krenuo iznenađujućim smjerom? Pokušajte u nastavku pojmove "umjetnost" i "umjetnici" zamijeniti "liderstvom" kako biste otkrili začuđujuće poveznice koje potvrđuju da novo usmjerenje doista ima smisla.

Umjetnost (liderstvo) se uobičajeno smatra vještinom stvaranja estetskih rezultata. U svojoj suštini, podrazumijeva nove odnose, iznenađujuće kontradikcije, oslobođene emocije i zapanjujuće paradokse koji stvarima, situacijama i pojavama mijenjaju smisao i značenje. Umjetnost (liderstvo) propituje razumijevanje svijeta oko nas i u nama. Budući da izravno komunicira s nesvjesnim koristeći se maštom i intuicijomu, umjetnost (liderstvo) je sposobna opisati svijet budućnosti, odnosno "svijet u nastajanju" onkraj vidljivog horizonta. Potiče nas da gledamo ono što uglavnom ne želimo vidjeti i ono što je zabranjeno u dnevnom diskursu jer je uznemirujuće, tjeskobno ili politički nekorektno.

Umjetnik (lider) je osoba koja, baveći se jednom ili više aktivnosti iz širokog spektra ljudskog djelovanja, potaknut umjetničkim nadahnućem, uz talent i osjećaj za ljepotu (estetska vrijednost), stvara djela kojima izražava svoju kreativnost, misli i osjećanja te na taj način komunicira sa svijetom. Umjetnici (lideri) imaju kontinuiranu potrebu za invencijom i reinvencijom, za izražavanjem na novi i originalan način, za povezivanjem nepovezivog i promišljanjem izvan ustaljenih okvira u vječitoj borbi sa statusom quo.

Na kraju, kako bi dodatno pojasnio što točno želim reći o liderstvu kao umjetnosti, stihove Rogera Rosenblatta prenosim u izvornom obliku:

The best in art and life
and thus in leadership too
comes from a centar
something urgent and powerful
an idea or emotion
that insist
on its being.

From that insistence
a shape emerges
and creates its structure out of passion.

If you begin with a structure,
you have to make up the passion,
and that's very hard to do.