Andy Warhol je bio u pravu: "Uspješni biznis je najbolja umjetnost". U posljednje vrijeme sve više teoretičara i poslovnih lidera poseže za umjetnošću. Pritom u njoj ne pronalaze priliku za bijeg u nestvarne paralelne svjetove, već jedinstvenu formu ljudskih stremljenja koju nastoje utkati u svaki poslovni poduhvat i angažman ljudi.
John Maeda, dekan škole za dizajn Rhode Island School of Design (RISD) i autor knjige Redesigning leadership najavljuje da će umjetnici preuzeti primat u poslovnom liderstvu pozivajući se na Joea Gebbia i Briana Cheskya, diplomante RISD-a i osnivače Airbnba, kao potvrdu za svoje naizgled smjele teze.
Drugi autor William Deresiewicz naglašava kako je izuzetno važno da lideri puno čitaju. Uglednik John Coleman kroz razne konkretne primjere dokazuje važnu ulogu poezije u svakodnevnici "surovog" biznisa, a Intel je na radno mjesto direktora za inovacije imenovao pop muzičara will.i.ama (William James Adams, Jr., američki glazbenik i producent poznat pod scenskim imenom will.i.am, op. ur.). World Economic Forum posljednjih godina na svoja godišnja okupljanja redovito poziva umjetnike i lidere iz područja kulture kako bi im pridodali novu, po njima veoma važnu dimenziju. Primjerice, prošle su godine radionicu Role of the Arts uključili u program Global Agenda.
I doista, nakon što smo konačno shvatili kako sveprisutna "znanost" ne uspijeva odgovoriti na ključne izazove liderstva i menadžmenta, "umjetnost" postaje sve važnija u tom značajnom području. U svijetu hiperpovezanog gospodarstva, sofisticiranih analitičkih alata i ogromnih baza podataka kojima nastojimo maksimalizirati efikasnost procesa i standardizirati najbolju inovativnu praksu, intuicija i kreativnost ostaju jedinim čimbenicima diferencijacije za stvarnu "promjenu igre" koji se, poput bilo kojih drugih "mekih varijabli", ne mogu eksploatirati već samo istraživati. U tom kontekstu inovatori, poput umjetnika, moraju njegovati poseban majndset i kreativnost kako bi kontinuirano održavali svježinu percepcije i tako nastavili stvarati novo.
Na koji način umjetnici razmišljaju? Kako se ponašaju? Niže u tekstu navodi se dvanaest obilježja kojima umjetnici, u nastojanju da ostave trag u svijetu, od pamtivijeka teže:
1. Umjetnici su "novatori". Imaju potrebu da se izraze na novi i originalan način, da pronađu i stvore nove poveznice, potrebu za invencijom i reinvencijom, čak i sebe samih. Umjetnost, isto kao inovativnost, podrazumijeva da se stvarima, situacijama i pojavama mijenja smisao i značenje. Poput umjetnika, veliki izumitelji također nastoje "uzgojiti crne labudove", svjesni da protuslovlje koje nastaje kada slobodno napuštamo postojeće mentalne modele i rutine potiče stvaranje neobičnih kombinacija u osnovama revolucionarnih inovacija.