Klasična glazba i biznis

Alf Westelius Alf Westelius, profesor na Stockholm School of Economics.

Kategorija "timskog rada" sve je važnija u životu organizacija. Lideri i menadžeri poslovnog i javnog sektora izvore nadahnuća i metafora za vodstvo pronalaze u sportu, a posljednje vrijeme i u umjetnosti. Budući da mnogo vremena posvećujem glazbi, simfonijski orkestar i gudački kvartet nadahnjuju me da bolje funkcioniram u timovima na radnom mjestu.


Simfonijski orkestar

Posljednjih godina u Švedskoj je postalo popularnim unajmiti dirigenta da vas podučava o vodstvu, vjerojatno radi toga što simfonijski orkestar nalikuje hijerarhijskoj organizaciji, iako, moramo to jasno reći, određene razlike ipak postoje.

Poput lidera u svakoj organizaciji, dirigent zadržava pravo odlučivanja o interpretaciji, sinkronizaciji, tajmingu i sličnom. Ovisno o značajkama partiture, dirigent ponekad predlaže i tehnička rješenja poput odluke o tome je li bolje koristiti gudalo ili prste. Obzirom da je orkestar hijerarhija u kojoj različite grupe instrumenata ravnopravno egzistiraju, na čelu svake od njih nalazi se lider koji pokretima i gestikulacijama sinkronizira izvedbu.

Liderstvo dirigenta odnosi se na ženu ili muškarca na "vrhu piramide" koji svoju ideju ili viziju pokušava prenijeti glazbenicima. Stoga ovim tekstom namjeravam pojasniti čitateljima što to znači "biti vođen", na koji način interpretirati poruke lidera i surađivati s ostalim članovima orkestra.

Slijediti dirigenta slično je kao i slijediti menadžera u poslovnoj organizaciji. Svaki orkestar razvija vlastiti osjećaj o tome kako svirati prema uputama, tj. pokretima dirigenta - na zamah štapića ili malo kasnije - na isti način na koji organizacija, prema jedinstvenoj kulturi, prati svoga lidera. U orkestru je "aktivno slušanje" mnogo važnije od tempa i sinkronizacije. Dirigent ukazuje na osnovni tempo, a konačni tempo nastaje u praćenju ostalih instrumenata i promatranju dodatnih uputa vođa dionice. Slično je i s glasnoćom - dirigent osigurava osnovni tonus koji se potom kalibrira prema audio inputima ostalih instrumenata.

Sinkronizacija zahtijeva da se neprestano prati visina tona ostalih instrumenata, posebice onih koji su angažirani na izvođenju zajedničkih dionica ili paralelnih glazbenih oblika te da svaki glazbenik prati osjetilne inpute kolega. Budući da se članovi orkestra grupiraju prema funkciji ili instrumentu, usklađivanje s fizički udaljenim kolegama zahtjevno je. Baš kao i u organizaciji, usklađenost se najlakše postiže kada srednje menadžere (lidere dionica) smjestimo jedne pored drugih te u neposrednu blizinu glavnog menadžera (dirigenta). Međutim, ostaje činjenica da članovi orkestra lakše razumiju i komuniciraju s drugim glazbenicima, nego što to čine članovi poslovne organizacije među sobom.