Posljednja dva desetljeća obilježena su sve snažnijim globalnim tehnološkim, trgovinskim i turističkim povezivanjem ljudi koje uvećava složenost promovirajući nesigurnost i nepredvidivost u ključne civilizacijske tekovine 21. stoljeća. Posljedice lokalnih događaja, poput napada 11. rujna te kraha tržišta rizičnih hipotekarnih kredita (sub-prime krediti, hipotekarni krediti ili točnije leasing financiranje koje su banke SAD-a odobravale nedovoljno kvalitetnim klijentima po nekima su glavni uzrok financijske krize iz 2008. godine, op. ur.), vidljive su diljem svijeta te utječu čak i na farmere u zabačenim dijelovima Indije. Stoga je sasvim realno povjerovati kako se trenutno mijenjaju sami temelji svjetskog gospodarstva i to na isti način kao što se to već jednom i dogodilo nakon "Velike depresije" s početka 20. stoljeća.

Dinamičnost, kao bitno obilježje današnjeg stanja, pred suvremene poslovne, političke, vjerske, pa čak i lidere u znanosti - postavlja sasvim nove zahtjeve. Svijet se više ne može tek tako razdijeliti u odvojene pretince ili područja utjecaja i kontrole kao što se nekad mogao, a složenost sustava u kojima živimo i radimo traži od nas da temeljito propitamo vlastito poimanje kontrole i upravljanja.

Današnjim liderima stoga nije lako: iako smo svjesni da živimo u svijetu bremenitom nejasnoćama, nepredvidivošću i složenošću, od njih očekujemo učinkovitost. Nassim Nicholas Taleb, autor knjige Crni labud: utjecaj krajnje nevjerojatnog (Jesenski i Turk, Zagreb, 2007.), navodi da se "čovječanstvo... nikada u povijesti... nije susrelo s tolikom složenošću, toliko nesposobno da razumije njene osobine".



Cijeli tekst pročitajte u qLifeu...