Partneri
Tema mjeseca: qLife No.27: PATOLOGIJE LIDERSTVA
Članak: PAEI stilovi dobrog i lo�eg upravljanja, Ivan Miljan
PAEI stilovi dobrog i lo�eg upravljanja
Ivan Miljan Ivan Miljan, poslovni savjetnik, programski direktor ISOD - Integral School of Organization Development.
Tijekom proteklih desetlje�a brojni znanstvenici izu�avali su razli�ite stilove upravljanja i karakterne osobine lidera i menad�era. Dr. Ichak Adizes, bivši profesor menad�menta na sveu�ilištu UCLA, a danas ugledni poslovni savjetnik svjetskoga glasa, prije tridesetak godina razvio je interesantan model stilova upravljanja koji je nazvao PAEI model. Poput mnogih drugih i Adizesov model se temelji na pionirskim radovima dr. Carla Junga te isti�e - sli�no kao i druge studije utemeljene na Jungovu radu - �etiri osnovna stila upravljanja. Kratica PAEI, naime, ozna�ava �etiri aktivnosti: P (proizvodnju, engl. producing), A (administriranje, engl. administrating), E (poduzetništvo, engl. entrepreneurship) te I (integraciju, engl. integrating). Prema Adizesu, navedene aktivnosti presudno utje�u na kratkoro�nu i dugoro�nu efektivnost i u�inkovitost tvrtke.
Proizvodnja se odnosi na aktivnosti ostvarivanja kratkoro�nih ili neposrednih rezultata, a administriranje na aktivnosti minimalizacije gubitaka u teku�im aktivnostima. Poduzetništvo je aktivnost tra�enja i prepoznavanja novih mogu�nosti ili novih trendova u okru�enju, a integracija je aktivnost koordinacije raznih elemenata i �imbenika poslovanja. Integracija odr�ava organizaciju u stanju društvene i funkcionalne kohezije, sprje�avaju�i je da degenerira u puki mehani�ki zbir formalno povezanih i funkcionalno izoliranih pojedinaca.
Površno gledano, �ini se da model omogu�ava jednostavno kvalitetno odlu�ivanje jer vodi ra�una o samo �etiri podru�ja. Me�utim, osobe koje ga pokušaju primijeniti ubrzo �e nai�i na probleme prioriteta i prave mjere aktivnosti koje treba poduzeti. Naime, svaka situacija od donositelja odluke zahtijeva da pa�ljivo razmotri razli�ite aspekte konteksta, motivacije, vrijednosti i prioriteta. No, u skladu s osobnim sklonostima, pojedinci iskazuju razli�iti nivo talenata za rješavanje problema u odre�enom podru�ju. Stoga su nam neki izazovi uvijek dra�i, a neke radije prepuštamo drugima. Osim toga, mala je vjerojatnost da �e itko biti jednako vješt u svim �etirima podru�jima. Naime, talenti u jednom podru�ju obi�no su u koliziji s talentima drugih podru�ja (primjerice, teško �emo u jednoj osobi prona�i maksimalnu sposobnost brzog ad hoc odlu�ivanja i maksimalnu sposobnost dugotrajnog, studioznog pristupa odlu�ivanju).
Biološka konstitucija onemogu�ava �ovjeka da podjednako briljira u sva �etiri podru�ja. Kao ljudska bi�a jednostavno nismo programirani da se istovremeno bavimo problemima iz sva �etiri kvadranta. Štoviše, ljudi uglavnom imaju jedan dominantan stil (sna�ne sposobnosti u jednom podru�ju), u drugom su dobri, u tre�em imaju odre�ene kompetencije dok su u �etvrtom stilu uobi�ajeno loši. Stoga zaklju�ujemo da se izvrsnost u sva �etiri polja mo�e posti�i isklju�ivo udru�ivanjem s drugim ljudima, druga�ijih te istovremeno komplementarnih preferencija i talenata �ime se stvara sinergija. Me�utim, udru�ivanje s drugim ljudima isto tako �esto dovodi do sukoba me�u suradnicima.
Ostane li konstruktivan, sukob mo�e iznjedriti nove ideje i pozitivni razvoj. Razli�ita gledišta �lanova tima vode ka boljim i kvalitetnijim odlukama, osiguravaju bolju pokrivenost i dublje razumijevanje sva �etiri funkcionalna horizonta. Zbog toga su timovi mnogo sposobniji i u�inkovitiji u sagledavanju cjelovite slike od pojedinaca koji su neizbje�no pod utjecajem osobnih predrasuda i sklonosti. Shodno tome, zaklju�ujemo da je dublje razumijevanje osobnih preferencija i sklonosti od presudne va�nosti za bolje razumijevanje sukoba u procesu odlu�ivanja, kao i za transformaciju tih sukoba u konstruktivne diskusije umjesto u destruktivne blokade.
U tu svrhu dr. Ichak Adizes razradio je �etiri alegorijska ili prototipska profila osobnosti: proizvo�a�, administrator, poduzetnik i integrator koji ilustriraju stilove upravljanja koje je ranije opisao. Iako su njihova obilje�ja izrazito pojednostavljena, ipak dobro prikazuju strukturu pozornosti unutar promatranog podru�ja osobnosti. Naime, svaki profil predstavlja jedan dominantan stil bez primjesa drugih obilje�ja iako u stvarnom �ivotu - u ve�ine odraslih ljudi - naj�ešï¿½e susre�emo kombinacije sva �etiri stila.
Cijeli tekst pro�itajte u qLifeu