Partneri
Tema mjeseca: qLife No.31:INTELIGENTNA ORGANIZACIJA
Članak: Organizacijska inteligencija, William Halal
Organizacijska inteligencija
William Halal William E. Halal, doktor znanosti, profesor emeritus menad�menta, tehnologije i inovacija na George Washington University, D.C. Kao savjetnik sura�ivao je s brojnim kompanijama poput General Motorsa, AT&T, SAIC, MCI, International Data Corporation i drugim. Nedavno je umjesto pokojnog Petera Druckera odr�ao godišnji govor za 2000 menad�era u Los Angeles Coliseumu.
Na isti na�in na koji se osobna inteligencija pojedinca mjeri testovima inteligencije (IQ), uskoro �e se inteligencija organizacije mjeriti "organizacijskim kvocijentom inteligencije". William E. Halal u nastavku teksta iznosi teorijski okvir za razumijevanje kompleksnosti inteligencije u organizacijama.
Koncepcija "upravljanja znanjem" (engl. knowledge management, KM) na velika je vrata ušla u svijet liderstva i menad�menta hitro osvojivši scenu. Pa ipak, unato� tome što je u kratkom vremenskom periodu privukla pa�nju odgovornih osoba, zbog brzine i nepripremljenosti isto tako je prouzro�ila zbrku i pomutnju. Uprave su po�ele imenovati "direktore upravljanja znanjem" (engl. chief knowledge officers - CKO), a da ni same nisu znale što bi osobe na tom radnom mjestu trebale raditi. Jedan novoimenovani direktor glasno je izrazio zabrinutost o spomenutim doga�ajima: "Pokušavam shvatiti što funkcija nosi sa sobom te treba li nam uop�e CKO?" Ve�ina ljudi slo�ila bi se s definicijom Gartner Grupe koja ka�e da je upravljanje znanjem "integralni pristup identificiranju, upravljanju i dijeljenju znanja kojim neka tvrtka raspola�e." Na nedavnoj KM konferenciji direktori zadu�eni za to podru�je detaljno su analizirali navedenu definiciju postavivši dodatna pitanja:
1. Na koji na�in organizacijska infrastruktura poma�e razvoju KM-a?
Upravljanje znanjem odvija se u širokom okviru kompleksnog sustava organizacijske strukture, informacijskih mre�a, ljudskih odnosa, kulture i drugih oblika infrastrukture. U tom smislu postavlja se klju�no pitanje: Na koji na�in dizajnirati poslovnu infrastrukturu koja �e kvalitetno podr�avati KM?
2. Kako mjeriti koristi uspješnog KM-a?
Kao i u slu�aju drugih menad�erskih funkcija, ako se ne definira stvarna uloga i ne postavi kvalitetan sustav evaluacije, teško �e se odrediti stvara li upravljanje znanjem dodanu vrijednost. U tom smislu dobro je sjetiti se poznate izreke: "Ako se fenomen ne mo�e mjeriti, tada se njime mo�e upravljati."
3. Kako poticati dijeljenje znanja?
Upravljanje znanjem upalo je u zamku stanovitog paradoksa. S jedne strane, naime, ljude uvjeravamo kako je znanje izuzetno vrijedno da bismo potom od njih tra�ili da ga dragovoljno dijele. Na�alost, �ini se kako se takav zahtjev protivi ljudskoj prirodi. Stoga se ovom problemu ne mo�e pri�i, a da prethodno ispravno ne shvatimo širi kontekst u kojem se KM odvija - kontekst tzv. inteligentne organizacije - zato što se najve�i izazov današnjih lidera i menad�era ogleda u podizanju nove vrste inteligentnih korporacija koje kvalitetno odgovaraju suvremenim izazovima ekonomije znanja.
U suradnji s grupom profesora i znanstvenika sa sveu�ilišta George Washington posljednjih se godina bavim istra�ivanjem KM-a kako bi se osvijestilo kognitivno funkcioniranje u temeljima "inteligentne organizacije". Na temelju analize literature i intervjua s vode�im znanstvenicima na tom podru�ju i ljudima iz prakse, do danas samo uspjeli razraditi konceptualni okvir za definiranje organizacijske inteligencije.
Što je to "organizacijska inteligencija"?
Kao što se osobna inteligencija mjeri IQ testom, radi se na tome da se osmisle kvalitetne metode i pristupi mjerenju organizacijske inteligencije pomo�u svojevrsnog "IQ testa organizacije" ili "korporativnog IQ-a". Zamislite situaciju da su znanstvena mjerenja pokazala kako je, primjerice, organizacijski IQ General Motorsa osamdeset pet, IBM-a stotinu pet, a Microsofta stotinu dvadeset. Koliko bi takva informacija pomogla upravama tvrtki da se ispravno strateški odrede prema tom pitanju? Vjerojatno mnogo. S velikom vjerojatnošï¿½u moglo bi se pretpostaviti kako bi takvi rezultati zasigurno poslu�ili dijagnosticiranju uspješnosti pojedinih menad�erskih funkcija nakon �ega bi se jednostavnije sugerirale aktivnosti za poboljšanje poslovnih rezultata.
Današnje organizacije, naime, predstavljaju inteligentne u�e�e sustave sastavljene od obrazovanih ljudi koji se koriste kompleksnim informacijskim mre�ama kako bi se što bolje prilagodili kontinuiranim izazovima promjenjivog okru�enja. Stoga se naš pristup razumijevanju organizacijske inteligencije (OI) zasniva na istim postulatima koji obilje�avaju ljudsku inteligenciju.
Cijeli tekst pro�itajte u qLifeu