Partneri
Tema mjeseca: qLife No.31:INTELIGENTNA ORGANIZACIJA
Članak: Dvanaest preporuka za uspje�nije upravljanje znanjem , Verna Allee
Dvanaest preporuka za uspje�nije upravljanje znanjem
Verna Allee Verna Allee osoba je iz uskog kruga vode�ih svjetskih stru�njaka na podru�ju Knowledge Managementa. �lanica je Vision 2020 iz Bruxellesa, World Business Academy te Asian Knowledge Management Association. Suradnica je na posebnim projektima Europske komisije, Stanford Universitya i The Brookings Institutiona. Autorica je svjetskog bestselera The Knowledge Evolution.
Razumjeti znanje prvi je korak u nastojanjima da efektivno upravljamo njime. U tekstu koji slijedi navodi se dvanaest obilje�ja znanja te neki alati i metode koji poma�u da se ono bolje iskoristi.
Winston Churchill je rekao: "Imperije budu�nosti izgradit �e imperij uma." Tom Peters je zaklju�io: "Zna�aj rada (manualnog) i kapitala nestaje; svanulo je doba uma i znanja."
Navedene izreke potvr�uju �injenicu da znanje postaje glavni �imbenik poslovanja istiskuju�i po va�nosti rad (manualni) i kapital (novac, zgrade, strojevi). Rije�i znanje, inteligencija, ideje sve se �ešï¿½e pojavljuju u javnosti našavši svoje mjesto i u brojnim propagandnim marketinškim porukama. Pa ipak, ne treba se �uditi što je tome tako. S obzirom na to da se moderne kompanije svakodnevno suo�avaju s izazovom "inovativan ili mrtav", vrlo su motivirane kontinuirano razvijati sposobnosti u�enja i prilago�avanja promjenama kao temeljnom umije�u pre�ivljavanja u svijetu koji se brzo mijenja. Shodno tome, ve�ina današnjih djelatnika nastoji ste�i što više znanja kroz obrazovanje, dodatne specijalisti�ke programe i treninge za razvoj karijere. Promotrimo li pa�ljivije situaciju na terenu, shvatit �emo da je danas svaki biznis u suštini postao biznis znanja, a svaki radnik postao je radnik znanja.
Gospodarstvo znanja donosi sa sobom nove mogu�nosti osiguravaju�i radnicima nove oblike mo�i. Naime, specifi�na znanja koja posjeduju omogu�uju im da funkcioniraju kao nezavisni stru�njaci koji rade na ugovor, u svojoj vlastitoj tvrtki ili anga�irani na specifi�nim projektima. U trenutku pisanja ovog teksta navedeni oblik samozapošljavanja u SAD-u trenuta�no zapošljava tre�inu ukupne raspolo�ive radne snage. Karl Marx vjerojatno bi bio vrlo zadovoljan jer su radnici kona�no postali vlasnici osnovnih sredstva za proizvodnju, samo što to u 21. stolje�u nisu zgrade, strojevi i oprema ve� njihova znanja. Oni ga mogu prodati, trgovati njime i nekome ga dati jer znanje im nitko ne mo�e oduzeti. Posljedi�no tome, došlo je i do dramati�nih promjena u na�inu upravljanja ljudskim potencijalima.
Znanje nije trajno, znanje mo�e nestati. Vijek trajanja stru�nog znanja ograni�en je zato što se stalno javljaju nove tehnologije, proizvodi i usluge. Nitko ne mo�e nagomilati znanje da bi ga potom �uvao sli�no kao zalihu robe. Ljudi i kompanije moraju konstantno obnavljati, proširivati i stvarati novo znanje.
Opisani pristup tra�i radikalnu izmjenu stare jednad�be znanja koja znanje izjedna�ava s mo�i pa ga zato stalno nagomilava. Nova jednad�ba tako�er izjedna�ava znanje s mo�i naglašavaju�i pritom sasvim druga�iji pristup: upravo zato što je znanje mo� treba ga kontinuirano dijeliti jer �e se samo tako umno�avati! Široko prihva�ene metode nekonkurentskog benchmarkinga i dijeljenja najbolje prakse pokazuju da ljudi rado prihva�aju koncept dijeljenja znanja.
Hubert St. Onge, �ovjek koji je vodio razvoj KM-a (eng. knowledge management, upravljanje znanjem) u Canadian Imperial Bank of Commerce, smatra kako se prvi korak u razvoju takvog projekta mora ogledati u pretvaranju tzv. "skrivenog", neizra�enog odnosno "prešutnog" znanja (eng. tacit knowledge) pohranjenog u umovima djelatnika u eksplicitno znanje koje se mo�e dijeliti i stalno obnavljati. Posebno je naglasio da je va�no "...razumjeti kako znanje nastaje u odre�enoj organizaciji te kako ljudi i organizacije u�e. Tek kada prou�imo i shvatimo navedene procese uspjet �emo mudrije koristiti znanje."
