Pet umova za budu�nost

Howard Gardner Howard Gardner, doktor znanosti, profesor razvojne psihologije na Harvardu. Svojom knjigom Frames of Mind : The theory of multiple intelligences uzburkao je struďż˝nu javnost iznijevši  prvi put ideju o "višestrukoj inteligenciji" ljudi.

Tekst koji prenosimo transkripti su predavanja profesora Howarda Gardnera na ECOLINT - International School of Geneva u sije�nju 2014. godine.


Uvod

Osobno, veliki sam zagovornik edukacijskog sustava IB - International Baccalaureate. Veoma mi se svi�a na�in na koji funkcioniraju institucije i ustanove okupljene pod tim brendom. IB sustav smatram izvorom snage i kvalitete u sustavu obrazovanja, prije svega radi napredne vizije, globalne orijentacije i izbjegavanja pomodarstva koje �esto susre�em u drugim institucijama.

Suština obrazovanja, naime, uvijek se ogleda u vrijednostima - iako se o tome ne govori i ne piše previše. ďż˝im se povede razgovor na temu vrijednosti, odnekuda izniknu blokade i problemi. Primjerice, unatoďż˝ izraďż˝enoj potrebi u SAD-u nema kolegija "filozofija obrazovanja", "povijesti obrazovanja" ili sliďż˝no, zato što o tome nema suglasja u struďż˝noj javnosti; štoviše, stupanj neslaganja o toj temi ogroman je. Na raďż˝un toga ďż˝esto se šalimo poznatom uzreďż˝icom "Jesse Test". Naime, izraditi kurikulum koji bi zadovoljio Jesseja Helmsa, konzervativnog senatora; Jesseja Jacksona, ďż˝estokog branitelja Afroamerikanaca i Jesseja Venturu, borbenoga guvernera Minnesote, jednostavno nije moguďż˝e. Pa onda, kako bismo izbjegli sve te prijepore i razliďż˝ita stajališta, o vrijednostima jednostavno ne raspravljamo.

Ekonomist J.M. Keynes jednom je prilikom rekao kako ljudsko društvo - bez obzira na to je li toga svjesno ili nije - uvijek funkcionira prema teoriji nekog davno umrlog ekonomista. Mislim da je sliďż˝na situacija u obrazovanju. Ljudi, koji moďż˝da nikada nisu ďż˝uli za Rousseaua, Hobbesa, Kanta ili Deweyja, unatoďż˝ tome što misle da ďż˝ive i rade prema nekim svojim obrazovnim metodama zapravo se oslanjaju na drevne postulate velikih filozofa.

Stoga posebno pozdravljam temeljnu platformu ove konferencije. Moja prezentacija kretat ďż˝e se u rasponu izmeďż˝u moramo i trebamo. "Moramo" u smislu definiranja "pet umova za buduďż˝nost", misleďż˝i pritom na kompetencije potrebne mladima i društvu u cjelini kako bi se uhvatili ukoštac s izazovima 21. stoljeďż˝a. Tijekom predavanja osvrnut ďż˝u se i na sadrďż˝aje o tome što bi se trebalo uďż˝initi oslanjajuďż˝i se pritom na vlastite vrijednosti. Kada bih nekim sluďż˝ajem bio kralj obrazovanja u cijelome svijetu, upravo bih tako propisao ciljeve obrazovanja. Meďż˝utim, pošto znam kako kraljevi obiďż˝no završe, oprezno ďż˝u iznositi ideje.

Svoju priďż˝u zapoďż˝et ďż˝u pojašnjenjem nekih pogrešnih pretpostavki. Zatim ďż˝u pokušati oslikati viziju ďż˝eljene buduďż˝nosti, a onda ďż˝u se posvetiti suštini ovog predavanja: vrstama uma za bolju buduďż˝nost. Nakon toga ďż˝u se osvrnuti na najďż˝ešďż˝a pitanja i izazove povezane s ovom koncepcijom. Nadam se da ďż˝e ostati vremena i za pitanja publike.