Partneri
Tema mjeseca: qLife No.31:INTELIGENTNA ORGANIZACIJA
Članak: Intervju s Thomasom Maloneom, John Brockman
Intervju s Thomasom Maloneom
John Brockman Thomas W. Malone, profesor liderstva i menad�menta na katedri Patrick J. McGovern na MIT Sloan School of Management. Direktor i osniva� MIT Center for Collective Intelligence i MIT Center for Coordination Science. Suosniva� je MIT-ove inicijative "Inventing the Organizations of the 21st Century".John Brockman, predsjednik tvrtke Brockman Inc., autor knjige The Third Culture i glavni urednik portala Edge.org kojeg je The Guardian nedavno nazvao "osobom koja vodi vebsajt s najinteligentnijim sadr�ajem na svijetu". www.edge.org
Moj trenuta�ni interesi uglavnom su povezani sa širokim podru�jem koje nazivam kolektivna inteligencija. Što zapravo zna�i "kolektivna inteligencija"? Na što se pojam odnosi? Va�no je razumjeti kako se inteligencija - kao jedinstveni prirodni fenomen - ne doga�a isklju�ivo u umovima osoba (pojedinaca) ve� i u grupi (skupini) individua. Stoga sam kolektivnu inteligenciju definirao kao skupinu individua koja funkcionira na inteligentan na�in. Prema toj definiciji podrazumijeva se da je kolektivna inteligencija - kao izuzetan prirodni fenomen - od pamtivijeka prisutna u ljudskoj zajednici. Obitelji, tvrtke, nacije i vojske primjeri su skupina ljudi koje sura�uju na na�in koji se - barem ponekad - �ini inteligentnim.
S druge strane, tako�er je mogu�e da grupa ljudi poprili�no glupo funkcionira. Stoga kolektivnu glupost smatram jednako �estom pojavom - ako ne i �ešï¿½om - od kolektivne inteligencije. Shodno tome, moja osobna, kao i nastojanja mojih suradnika, uglavnom su usmjerena na traganje za �imbenicima koji pospješuju kolektivnu inteligenciju i inhibiraju kolektivnu glupost te obrnuto.
Me�utim, bilo da je rije� o inteligenciji ili gluposti, navedeni oblik kolektivnog ponašanja nije novi ve� postoji od davnina. U tom kontekstu novost se ogleda samo u novoj vrsti (tipu) kolektivne inteligencije koja nastaje pod utjecajem interneta. Sjetite se, primjerice, Googlea koji na �udesan na�in povezuje milijune web stranica širom svijeta te pomo�u inovativne tehnologije analizira publicirana znanja. Jednostavnim upisivanjem pitanja u Google pretra�iva� dobivaju se tim putem inteligentni odgovori, barem u nekom smislu pojma "inteligentno".
Drugi primjer je Wikipedia, veliki te istovremeno nevjerojatno inteligentni kolektivni projekt kojeg su stvorile tisu�e ljudi širom svijeta okupljene oko iste svrhe, s relativno malo - ili nimalo - centralizirane kontrole. Uz to, treba to posebno naglasiti, bez imalo novca. Smatram kako navedeni primjeri Googlea i Wikipedie nisu kraj ve� prije po�etak jedne fantasti�ne pri�e o internetom potaknutoj - ili nekoj drugoj vrsti - kolektivne inteligencije koja �e eksplodirati u desetlje�ima pred nama.
�elimo li predvidjeti što �e se u tom smislu doga�ati, a naro�ito ako na bilo koji na�in �elimo iskoristiti ono što slijedi, tada navedene mogu�nosti moramo razumjeti na dubljoj razini nego što smo to �inili do sada. Upravo se u tome ogleda glavni cilj MIT-ovog Center for Collective Intelligence kojem sam na �elu. Štoviše, ako bismo morali definirati klju�no pitanje našeg istra�ivanja tada bi ono izgledalo otprilike ovako: "Na koji �emo na�in povezati ljude i ra�unala kako bi oni zajedno (kolektivno) funkcionirali inteligentnije nego do sada?" Ako se doista zapitate kao u prethodnom slu�aju, vjerojatno �ete do�i do odgovora koji se poprili�no razlikuje od tradicionalnog poimanja organizacija i grupa.
Navedenim pitanjem ozbiljno se bavimo ve� desetak godina iniciraju�i brojne aktivnosti u svezi s njime: prije svega nastojimo zabilje�iti nove vrste kolektivne inteligencije koje u današnjem svijetu posvuda izviru. Tako smo na jednom projektu naziva "Mapiranje genoma kolektivne inteligencije" (engl. Mapping the Genomes of Collective Intelligence) uspjeli prikupiti dvjestotinjak interesantnih slu�ajeva koji nalikuju Googleu, Wikipediji, InnoCentivu te open source zajednici koja je stvorila Linux operativni sustav (softver originalnog izvornog kôda koji je napravljen tako da ga bilo tko mo�e koristiti, mijenjati i usavršavati).
