Okrugli stol kralja Artura: komunikacija i OI

David Perkins David Perkins, doktor znanosti, bavi se podruďż˝jem kreativnosti u znanosti i umjetnosti, pojedinaďż˝nim i organizacijskim uďż˝enjem te tehnikama promišljanja. Suosnivaďż˝ je istraďż˝ivaďż˝kog projekta Harvard Project Zero koji se bavi kognicijom, te platforme na uďż˝enje na daljinu WIDE World. Autor je triju bestselera: The Eureka Effect, King Arthurs Round Table te Making Learning Whole.

Knjiga Davida Perkinsa King Arthur's Round Table: How Collaborative Conversations Create Smart Organizations liderima i menadďż˝erima nudi praktiďż˝ne savjete o tome kako kvalitetno i uspješno komunicirati u svrhu unaprjeďż˝enja kohezije i produktivnosti te stvaranja ugodnijeg radnog okruďż˝enja. U namjeri da što bolje pojasni svoje stavove, autor poseďż˝e za poznatom priďż˝om o kralju Arturu i vitezovima okruglog stola kao primjerom uspješne organizacije koja koristi dinamiďż˝ne komunikacijske obrasce kako bi dodatno osnaďż˝ila moďż˝ Camelota.

Zapravo, legendarni okrugli stol na dvoru kralja Artura autor koristi kao metaforu za harmoni�nu zajednicu u kojoj odgovorne osobe sjede zajedno, za istim stolom, kao ravnopravni �lanovi zajednice, dijele�i pritom dobro i zlo - trude�i se pridonijeti napretku organizacije.

Perkins u knjizi tvrdi da se mudrost bilo koje organizacije ponajviše ogleda u vrsti i kvaliteti komunikacije meďż˝u ďż˝lanovima. Kada je komunikacija otvorena, iskrena, produktivna i usmjerena na uspješno rješavanje problema, uoďż˝ava se organizacijska inteligencija na djelu. Autor se dalje pita: "Što je to organizacijska inteligencija, zašto se tako teško ostvaruje; što trebamo ďż˝initi kako bismo je poboljšali?" Sveti gral ove knjige ogleda se u traganju za odgovorom na ova pitanja.


Sa�etak

Perkins je napisao zanimljivu knjigu o presudnom utjecaju pozitivnih meďż˝uljudskih interakcija na stvaranje autentiďż˝nih i odgovornih organizacija. Prema njegovu mišljenju "situaciju ne mijenjaju ideje, nego ljudi s idejama". Kralj Artur je svojom nekonvencionalnom idejom (menadďż˝erskom inovacijom) o tome da bi svi vitezovi trebali sjediti za okruglim stolom - kako se nitko ne bi posebno isticao - utjecao na osjeďż˝aj jednakosti u grupi (radnom timu) ďż˝ime je potaknuo suradnju i doprinos svakog ďż˝lana unaprijedivši njihove interakcije. S obzirom na to da kvaliteta interakcija leďż˝i u osnovama svake inteligentne organizacije, autor na metafori gradi ideju o boljem i mudrijem okupljanju sa zajedniďż˝kom svrhom, namijenjenu liderima i menadďż˝erima dvadeset prvog stoljeďż˝a, a zasnovanu na drevnoj legendi.


San kralja Artura

Mudra ideja okruglog stola. Na poďż˝etku knjige autor šaljivo usporeďż˝uje kralja Artura s teoretiďż˝arima društvenih znanosti, naglašavajuďż˝i kako vjeruje da Artur namjerno potiďż˝e vrijednosti kolektivizma i jednakosti. Upravo radi toga je naloďż˝io izradu ďż˝uvenog okruglog stola - kako bi njegovim oblikom naglasio znaďż˝aj ideje egalitarizma. Za razliku od tradicionalnih pravokutnih stolova gdje kralj sjedi na ďż˝elu, a suradnici se bore za mjesto uz kralja, za okruglim stolom svi su jednako udaljeni te nitko nije na višoj niti na niďż˝oj poziciji.