Tragali smo za strukturnim obrascima koji su se uvijek iznova ponavljali u spomenutim primjerima. Koristeďż˝i analogiju iz biologije nazvali smo ih "genima" kako bismo olakšali razumijevanje. Meďż˝utim, ako vam se naziv ne sviďż˝a te ako ne volite analogije i metafore, slobodno nastavite koristiti uobiďż˝ajeni naziv "strukturni obrasci". S ponosom, dakle, mogu konstatirati kako smo u razliďż˝itim situacijama tijekom istraďż˝ivanja otkrili devetnaest uzoraka ili genoma.

Tako smo, primjerice, u zajednici koja je razvila Linux open source operativni sustav naišli na strukturni obrazac kojeg smo nazvali "mnoštvo” (engl. crowd) zato što je potpuno otvoren tako da svatko moďż˝e pridonijeti novim inovativnim modulima Linux sustava. Osim toga, navedena zajednica takoďż˝er utjelovljuje tzv. "hijerarhijski strukturni obrazac" odnosno genom zato što Linus Torvalds i nekolicina njegovih bliskih suradnika odluďż˝uju - u suštini hijerarhijski - koje ďż˝e module ukljuďż˝iti u novu inaďż˝icu sustava. Tako dakle izgleda genom projekta kolektivne inteligencije.

Osim toga bavimo se i novim vrstama kolektivne inteligencije. Osobno najviše vremena posveďż˝ujem projektu koji se bavi klimatskim promjenama. Tijekom vremena izgradili smo kvalitetnu on-line platformu koju trenutaďż˝no koristi 4.000 ljudi kako bi predlagali rješenja iz te domene. Platformu, koja operativno funkcionira veďż˝ niz godina spajajuďż˝i mnoštvo pojedinaca koji suraďż˝uju na kontinuiranom unaprjeďż˝enju sugestija, nazivamo Climate CoLab. Ponosni smo što posljednjih godina pobjednici našega godišnjeg natjecanja svoje ideje predstavljaju na UN konferencijama u New Yorku te na Capitol Hillu u Washingtonu.

Sljedeďż˝i interesantni projekt odnosi se na pokušaj mjerenja kolektivne inteligencije. Ako smatramo da je neki fenomen vaďż˝an, a u našem je sluďż˝aju doista tako, izmjeriti ga na neki naďż˝in sigurno je lijepo i korisno. Stoga smo posegnuli za statistiďż˝kim pristupom nalik onome koji se koristi za mjerenje individualne inteligencije te smo ga pokušali prilagoditi mjerenju inteligencije grupe. Tako smo vremenom otkrili da postoji stanoviti statistiďż˝ki ďż˝imbenik - isto kao na razini pojedinca - koji kvalitetno predviďż˝a uspješnost tima u nošenju sa širokim spektrom razliďż˝itih problema.

U svezi s time posebno je intrigantan nalaz do kojeg smo došli tijekom istraďż˝ivanja. Naime, iako smo oďż˝ekivali da se taj statistiďż˝ki ďż˝imbenik pojavi u obliku pojedinaďż˝ne inteligencije ďż˝lanova grupe, otkrili smo kako je prosjeďż˝na i maksimalna inteligencija pojedinaca tek sporadiďż˝no korelirana s inteligencijom grupe kao cjeline. Dakle, korelacija postoji, ali ne onog intenziteta koji se oďż˝ekivao.

Ako kolektivna inteligencija nije toliko povezana s inteligencijom pojedinaca koje smo okupili u nekoj grupi kako bismo je uďż˝inili "inteligentnom", o ďż˝emu je onda rijeďż˝? Tragali smo za brojnim ďż˝imbenicima za koje smo smatrali da znaďż˝ajno utjeďż˝u na inteligenciju grupe, poput psihološke sigurnosti u grupi, identiteta ďż˝lanova i sliďż˝no. Pa ipak, na koncu se ispostavilo kako svi ti ďż˝imbenici - na koje smo intuitivno ciljali - uglavnom nisu bitni. Istraďż˝ivanjem smo došli do neoďż˝ekivanih rezultata, do tri ďż˝imbenika koji su snaďż˝no korelirali s kolektivnom inteligencijom grupe:
- socijalna senzibilnost �lanova grupe,
- komunikacijska ravnopravnost,
- udio �ena u grupi.