Partneri
Tema mjeseca: qLife No.31:INTELIGENTNA ORGANIZACIJA
Članak: Intervju s Thomasom Maloneom, John Brockman
Prvi �imbenik odnosio se na prosje�nu socijalnu senzibilnost �lanova grupe koju smo mjerili Reading the Mind and the Eyes testom koji je primarno razvijen za mjerenje autizma, a koji se provodi na na�in da se ispitanicima pokazuju slike o�iju drugih ljudi kako bi predosjetili njihove osje�aje. Na koncu se pokazalo kako su pojedinci uspješni na testu istovremeno kvalitetniji "timski igra�i" pa se shodno tome nametnuo zaklju�ak da više takvih pojedinaca u grupi zna�ajno utje�e na pove�anje kolektivne inteligencije grupe.
Drugi �imbenik mogli bismo nazvati komunikacijska ravnopravnost. Rije� je, naime, o tome da su grupe kojima komunikacijom dominira jedna osoba u prosjeku manje inteligentne od grupa u kojima je komunikacija ravnomjerno raspore�ena me�u �lanovima.
Tre�i �imbenik, koji nas je najviše iznenadio, ogleda se u udjelu �ena u grupi. Pokazalo se, naime, kako je kolektivna inteligencija direktno i sna�no povezana s brojnošï¿½u �ena u promatranoj skupini: više �ena = ve�a inteligencija grupe. Pa ipak, iako izgleda da je rije� o linearnom trendu, "više �ena" ne zna�i da bi najbolje bilo da grupu �ine "samo" �ene jer bi se time izgubila raznolikost. U kontekstu ovog �imbenika tako�er je va�no naglasiti kako je u velikoj mjeri povezan s prvim �imbenikom "socijalna senzitivnost" s obzirom na to da je op�e poznato da su �ene u tom smislu bolje od muškaraca jer bolje osje�aju druge ljude.
Osobno preferiram sljede�e tuma�enje rezultata istra�ivanja: kolektivna inteligencija grupe primarno ovisi o socijalnoj osjetljivosti �lanova. Bilo da je rije� o muškarcima ili �enama, spojite li u timove osobe s odli�nim rezultatima na testovima osjetljivosti vrlo �ete vjerojatno dobiti uspješnu i u�inkovitu, tj inteligentnu grupu.
Sve u svemu, nalaze smatramo intrigantnim jer umnogome poma�u formirati inteligentne grupe i timove u realnom svijetu.
Na�in na koji smo definirali inteligenciju za potrebe upravo opisanog istra�ivanja u suštini je sli�an na�inu kojim psiholozi definiraju inteligenciju na individualnoj razini. Primjerice, �ini se kako se pojedine osobe unutar grupe bolje nose s cijelim spektrom dodijeljenih kompleksnih mentalnih, aritmeti�kih i sli�nih problema od drugih osoba koje su u cijelom spektru lošije. Dakle, iako o�ekujemo da �e jedni biti bolji u jednom spektru, a drugi u nekom drugom, �ini se da nije tako. Izgleda da su jedni jednostavno bolji od drugih - u svemu!
U tehni�kom smislu navedeno nam ukazuje da postoji jedna klju�na komponenta u analizi �imbenika, odgovorna za širok spektar varijacija, iako nam se isprva ne �ini logi�nom. Primjerice, unato� tome što bismo o�ekivali da �e se pojedine osobe pokazati uspješne u nošenju s verbalnim izazovima, a druge u nošenju s matemati�kim izazovima, izgleda da nije tako. Izgleda da su - prosje�no gledano - pojedine osobe uspješnije u nošenju s jednim i drugim izazovima istovremeno.
