Partneri
Tema mjeseca: qLife No.31:INTELIGENTNA ORGANIZACIJA
Članak: Intervju s Thomasom Maloneom, John Brockman
Štoviše, jedan od najbolje dokazanih, te istovremeno iznena�uju�ih nalaza znanosti psihologije odnosi se na �injenicu kako doista postoji jedinstveni �imbenik - kojeg nazivamo "inteligencija" - koji sna�no korelira s individualnim performansama u širokom rasponu djelovanja. Iako u engleskom jeziku egzistiraju razne interpretacije tog pojma, ona najva�nija "inteligenciju" poistovje�uje s osobom koja se "…kvalitetno i u�inkovito nosi sa širokim spektrom mentalnih izazova, koja brzo u�i i brzo se prilago�ava novonastalim situacijama te koja kvalitetno i u�inkovito obavlja cijeli niz specifi�nih zadataka".
Dakle, najinteligentnija osoba nije ona koja najbolje obavlja bilo koji specifi�ni zadatak, ve� ona koja se najbolje nosi s novim izazovima i situacijama. Rije� je tako�er o definiciji koju smo koristili pojašnjavaju�i inteligenciju na razini grupe prema kojoj se za grupu ka�e da je inteligentna onda kada je sposobna nositi se kvalitetno i u�inkovito s cijelim spektrom razli�itih izazova. To je, zapravo, najva�nija karakteristika koju tra�imo.
Istra�ivanjem smo obuhvatili dvjestotinjak skupina sa�injenih od dva do pet �lanova koji su kao grupa u laboratoriju radili na pet do deset zadataka. Koli�ina dodijeljenih zadataka ovisila je o specifi�nim uvjetima, a sadr�aj zadataka ogledao se, primjerice, u brainstormingu o tome na koje se sve na�ine mo�e koristiti cigla, ili u rješavanju zadataka IQ testa timski, a ne pojedina�no.
Druga skupina zadataka ogledala se u planiranju šoping ture pod razli�itim ograni�enjima te u izgradnji ku�e od Lego kockica prema kompliciranom setu pravila. Nakon što su grupe obavile razli�ite zadatke, te nakon što smo doveli u korelaciju zadatke s razli�itim grupama, uspjeli smo definirati pondere rezultata razli�itih zadataka koji su najbolje predvi�ali kako �e se grupa ponašati u odnosu na cjelokupni spektar dodijeljenih zadataka.
Operativna definicija kolektivne inteligencije grupe zapravo je ponderirani prosjek njihovih rezultata na svim zadacima. Dakle, rije� je o pristupu kojim se predvi�a koliko �e kvalitetno funkcionirati na širokom spektru zadataka.
Projekt mjerenja kolektivne inteligencije koji sam upravo opisao odra�en je u suradnji s istra�iva�ima drugih institucija, prije svega s Anitom Woollay sa sveu�ilišta Carnegie Mellon te s Crisom Chabrisom sa sveu�ilišta Union College. Koristim priliku da im se iskreno zahvalim na pomo�i.
Suštinski gledano, nositelj projekta posebni je odjel MIT-ja naziva MIT Center for Collective Intelligence koji je pod mojim vodstvom. Centar je smješten na Sloan School of Management te okuplja predava�e i istra�iva�e drugih MIT-ovih katedri i odjela poput MediaLaba, Brain and Cognitive Science odjela, Computer Science i AI laboratorija. Osim profesora, predava�a i istra�iva�a, �lanovi centra su studenti, magistranti, doktorandi i postdoktorandi razli�itih disciplina koje nastojimo integrirati u cjelinu kako bismo dobili multiperspektivni sustav s osnovnom svrhom odgovaranja na klju�na pitanja:
- što je to "kolektivna inteligencija"?
- kako se mo�e mjeriti?
- kako je mo�emo bolje razumjeti?
- kako je mo�emo stvoriti (potaknuti)?
