Do MIT centra za kolektivnu inteligenciju došao sam na popriliďż˝no neuobiďż˝ajeni naďż˝in. Diplomirao sam matematiku, s diplomskim radom naziva “Matematiďż˝ke znanosti”, koji se u suštini odnosio na primijenjenu matematiku i primijenjene raďż˝unalne znanosti. Na postdiplomskom studiju na Stanfordu magistrirao sam na katedri za "inďż˝enjersko ekonomske sustave" koja pod tim imenom veďż˝ dugo ne postoji. Doktorirao sam na podruďż˝ju kognitivne i socijalne psihologije, takoďż˝er na Stanfordu.

Iskoristit ďż˝u priliku da se malo pohvalim i reďż˝i vam što sam - kao maturant u srednjoj školi - napisao u prijavi na fakultet: "…ďż˝elim pomoďż˝i da se riješe problemi stvoreni brzim promjenama tehnologije koja se mijenja mnogo brďż˝e nego što to društvena zajednica moďż˝e prihvatiti". Za jednog 17-godišnjaka, priznat ďż˝ete, popriliďż˝no napredno. Godinama kasnije, osvrnuvši se unatrag na sve te diplome i znanstvena postignuďż˝a, shvatio sam kako sam cijelo vrijeme posveďż˝en reďż˝enici napisanoj na poleďż˝ini prijavnica za fakultet. Vremenom sam se uglavnom fokusirao na IT, a posebno sam se bavio - po mojemu mišljenju - kljuďż˝nim pitanjem: "Na koji naďż˝in informacijska tehnologija potiďż˝e nove moguďż˝nosti koje ďż˝e koristiti društvenoj zajednici?"

Primarno sam se usredotoďż˝io na specifiďż˝nu vrstu društvenih problema koji se tiďż˝u organizacije posla, biznisa, razliďż˝itih tvrtki (kao društvenih tvorevina), ďż˝ak i organiziranih napora zajednice da postigne odreďż˝ene ciljeve. U suštini, pokušao sam ostvariti ono što sam si zacrtao još kao maturant, a to je takoďż˝er povezano s Climate CoLabom, jednim drugim projektom na kojem radim te na kojem se ne bavim iskljuďż˝ivo organizacijom posla (na temu organizacije posla, usput reďż˝eno, napisao sam knjigu The Future of Work) nego i drugim specifiďż˝nim problemima prouzroďż˝enima brzinom promjene tehnologije koja nadilazi kognitivne sposobnosti društvene zajednice.

Drugim rijeďż˝ima, emisija ugljiďż˝nog dioksida mijenja naš planet na specifiďż˝an naďż˝in kojem se trebamo što prije kvalitetno prilagoditi. Rijeďż˝ je o procesu oko kojeg se slaďż˝e cjelokupna znanstvena zajednica. Pa ipak, još uvijek ne uspijevamo to uďż˝initi na kvalitetan, odrďż˝iv i prihvatljiv naďż˝in. Upravo radi toga posvetio sam se Climate CoLab projektu koji posebno rezonira s mojim osobnim vrijednostima i bavi se problem kojem sam posveďż˝en od rane mladosti.

Zašto se uopďż˝e optereďż˝ujemo time? Barem su tri odgovora na ovo pitanje.

Prvo, kao znanstvenici ďż˝elimo razumjeti kako svijet funkcionira, a posebice kako funkcionira svijet u kojem suraďż˝uju ljudi, grupe ljudi i raďż˝unala. Osim toga, intrigira nas na koji naďż˝in funkcionira ljudsko društvo i mreďż˝e ljudi.

Drugo, ďż˝elimo pomoďż˝i tvrtkama, javnom sektoru i drugim vrstama organizacija kako bismo uďż˝inkovitije funkcionirali. Posebno nas intrigira pitanje: Kako ďż˝emo stvoriti inteligentnije organizacije, kompanije i javna poduzeďż˝a te kako ďż˝emo stvoriti inteligentnije društvo?

Treďż˝e, ďż˝elimo razumjeti koji ďż˝imbenici potiďż˝u inteligentnu evoluciju svijeta i društva. Primjerice, nema sumnje kako je internet znaďż˝ajno ubrzao povezivanje ljudi i raďż˝unala, a taj ďż˝e se proces u buduďż˝nosti dodatno ubrzati. A što su ljudi i raďż˝unala snaďż˝nije povezani, sve korisnijim postaje misliti o njima kao o kljuďż˝noj komponenti svojevrsnog globalnog uma.