Buduďż˝nost naše vrste na ovoj planeti vjerojatno ďż˝e ovisiti upravo o naďż˝inu korištenja globalne kolektivne inteligencije kako bismo napravili mudre, a ne samo pametne izbore. Mislim da je rijeďż˝ o smjeru kojim kao vrsta evoluiramo, a posao kojim se ja bavim te kojim se moji suradnici bave - u duboko filozofskom smislu - ogleda se u tome da pospješujemo razumijevanje i kretanje prema društvu koje bismo mogli nazvati "kolektivno inteligentnim".

Koje je mjesto znanosti u ovoj priďż˝i? To što korištenjem znanstvenih metoda pokušavamo znanstveno razumjeti i dokazati na koji naďż˝in grupe ljudi funkcioniraju, kako se povezuju, kako komuniciraju te kako u svemu tome koriste tehnologiju. Još je vaďż˝nije to što pokušavamo otkriti i razumjeti "znanost" u pozadini kompleksnog fenomena ljudske suradnje te suradnje ďż˝ovjeka i raďż˝unala kako bismo iste poboljšali i unaprijedili. Tako da se slobodno moďż˝e zakljuďż˝iti kako - u tom smislu - granice izmeďż˝u znanosti i inďż˝enjerstva polako nestaju.

Prema mojem poimanju, znanost nam primarno pomaďż˝e da bolje razumijemo stanovite procese i fenomene, dok se inďż˝enjerstvo primarno bavi pitanjem o tome kako stvoriti/izgraditi ono što ďż˝elimo. Shodno tome, jasna je njihova povezanost. Kada razumijemo kako svijet funkcionira moďż˝emo ga oblikovati prema svojim potrebama, a u procesu oblikovanja svijeta prema vlastitim potrebama nerijetko se dogaďż˝a da otkrivamo fundamentalne ďż˝injenice o tome kako svijet funkcionira.

Drugi naďż˝in promišljanja o pitanju "gdje je znanost u ovoj priďż˝i" povezan je s našim nastojanjima da oformimo novo i konkretno znanstveno polje "kolektivne inteligencije". Primjerice, u travnju 2012. godine na MIT-ju je odrďż˝ana prva znanstvena konferencija o tome primjetno oduševivši sve sudionike. Brojni interesantni predavaďż˝i, radionice i skupovi navode nas da pomislimo kako se pred našim oďż˝ima - oďż˝ito - raďż˝a jedno novo polje interesa znanstvene zajednice koje ďż˝e na poseban naďż˝in obiljeďż˝iti bliďż˝u i daljnju buduďż˝nost.

Treďż˝i naďż˝in promišljanja o pitanju ogleda se u povezivanju s drugim znanstvenim poljima i podruďż˝jima te s drugim uglednicima iz svijeta znanosti. Primjerice, u posljednje vrijeme mnogo se piše i govori o "raďż˝unalnoj društvenoj znanosti" koja se od kolektivne inteligencije razlikuje po metodologiji, odnosno po novim pristupima analizi i interpretaciji podataka i informacija iz sfere društvenog ďż˝ivota koji su tek nedavno otkriveni, a koji nam pomaďż˝u odgovoriti na tradicionalna pitanja društvene znanosti. Primjerice, na koji naďż˝in nastaju te na koji se naďż˝in razvijaju društvene mreďż˝e?

S druge strane, znanstveno polje kolektivne inteligencije ne bavi se toliko metodologijom koliko samim fenomenom inteligencije koja se - kako samo ime kaďż˝e - javlja u grupama individua, bilo da je rijeďż˝ o skupinama pojedinaca, organizacijama ili cjelokupnim trďż˝ištima.

Promatranje stvarnosti iz perspektive inteligencije potiďż˝e na promišljanje o brojnim znanstvenim pitanjima. Primjerice, inteligenciju moďż˝emo definirati na razne naďż˝ine. Mi smo koristili jedan pristup - eksperimentalno mjerenje grupne inteligencije - iako se to moďż˝e uďż˝initi drugaďż˝ije, sagledavajuďż˝i je iz perspektive "rješavanja problema", "percepcije", "memorije" ili "uďż˝enja" jer su to redom fenomeni izravno povezani s pojmom inteligencije. Njihova analiza - kada se dogaďż˝aju u grupama, a ne u umovima pojedinaca - provokativan je i produktivan naďż˝in da se postave vaďż˝na znanstvena pitanja.