Prema sugestijama znanstvenika, poveďż˝anje kompleksnosti ljudskih interakcija i pritisaka na okoliš sugerira da su novi oblici vladanja ne samo poďż˝eljni, veďż˝ i hitno potrebni. Stoga pravo pitanje nije trebamo li mijenjati naše obrasce ponašanja i organizacije, veďż˝ kao to najbolje uďż˝initi.

Oďż˝ekujemo li bilo kakvu pozitivnu promjenu prema odrďż˝ivoj društvenoj reorganizaciji, prvi nuďż˝ni korak ogleda se u edukaciji kritiďż˝ne mase ljudi - ne samo o potrebi za promjenom, nego i o primjenjivim metodologijama i tehnologijama. Sreďż˝om, navedeni proces je veďż˝ u tijeku. Kao što navode Schieffer i Lessem, u mnogim dijelovima svijeta - poput Zimbabwea, Egipta, Nigerije ili Slovenije - veďż˝ se odvijaju inovativni projekti holistiďż˝kog razvoja i integralne edukacije koji ďż˝e posluďż˝iti kao katalizator nuďż˝no potrebnih društvenih promjena. Drugi korak prema toliko potrebnoj društvenoj reorganizaciji sastoji se u kreiranju novih organizacijskih modela koji ďż˝e osigurati integraciju, suradnju i daljnju edukaciju ljudi koji ďż˝ele suraďż˝ivati na rješavanju specifiďż˝nih društvenih problema i potreba. U ovom trenutku postoje barem tri razvojne ideje koje sugeriraju kako bi se naše društvo trebalo (re)organizirati, a to su:
- demokratski model,
- tehnokratski model,
- otvoreni model.


Demokratski model

Svaka nova razina u razvoju društvene kompleksnosti kreira nove specifiďż˝ne probleme. Shodno tome, društveni pojedinci primorani su kontinuirano prilagoďż˝avati vlastite obrasce ponašanja i organiziranja. Kako bi prevladali trenutaďż˝ne društvene probleme suvremeni lideri veďż˝ sada kreiraju nove organizacijske modele koji ďż˝e osigurati sniďż˝avanje troškova i višu razinu društvene kohezije i suradnje od trenutaďż˝ne. Kao što je to prikazano na slici 1, u suvremenoj literaturi moguďż˝e je identificirati tri glavna prijedloga koji sugeriraju naďż˝in izvoďż˝enja društveno-ekonomske transformacije u vidu demokratskih, tehnokratskih i otvorenih modela.


Cijeli tekst pro�itajte u qLifeu