Partneri
Tema mjeseca: qLife No.31:INTELIGENTNA ORGANIZACIJA
Članak: Pet umova za budu�nost, Howard Gardner
Kada pišem o inteligenciji, pokušavam to �initi kao profesionalni znanstvenik. Za istinsko razumijevanje evolucije ljudske vrste va�na je spoznaja da se ljudski um - odnosno mozak - sastoji od mnogobrojnih relativno autonomnih neuronskih sustava. Jedan takav sustav, primjerice, zadu�en je za govor, drugi za sluh, tre�i za orijentaciju u prostoru itd. Kada govorim o "pet vrsti uma", iako me najviše interesira psihološki aspekt, zapravo govorim iz perspektive politike obrazovanja. U tom smislu postoji mnogo vrsti umova o kojima bih mogao govoriti. Kada bih bio kreator politike, odnosno svojevrsni kralj obrazovanja, tada bih se svakako posvetio promociji spomenute "višeumne" koncepcije.
Kakva nas to budu�nost o�ekuje? Zašto bismo se morali pa�ljivo pripremiti?
U nastavku �u iznijeti nekoliko imaginarnih slika: još za vrijeme našega �ivota dogodit �e se genetska revolucija, a mladi ljudi odlazit �e u školu s ugra�enim genetskim �ipom koji �e sadr�avati njihov kompletni osobni genom. Svojim �e u�iteljima jasno i glasno kazati: "Ovi geni nisu, a ovi jesu aktivni; funkcioniraju i spremni su upijati znanje - molim vas da nas efikasno podu�ite!" I doista, nitko ne�e smjeti zanemariti njihove zahtjeve. Nadalje, mo�emo zamisliti i mega gradove, bilijunske dolarske iznose kojima se trguje na virtualnim platformama, inteligentne robote koji na pojedinim radnim mjestima zamjenjuju ljude i druge, danas �udne slike.
Prije stotinu godina brojni ljudi uop�e nisu išli u školu, a oni koji su s dvadesetak godina završili naobrazbu �vrsto su vjerovali kako "sve znaju" o strukovnom podru�ju te da o tome više nikada ne�e morati u�iti. Danas je situacija druga�ija: kolega biolog objasnio je kako si ne mo�e dozvoliti da tri mjeseca ne u�i jer nakon toga izuzetno teško prati najnovija zbivanja u struci. Rije�ju, tvrdi kako ga nakon tri mjeseca jednostavno "pregazi vrijeme". Svi vi svjesni ste koliko se brzo uve�ava koli�ina znanja na svim podru�jima. Dakle, moderno obrazovanje mora uklju�iti i samoobrazovanje.
Sada bih opisao neke promjene koje �e zasigurno sna�no utjecati na poimanje obrazovanja. Naime, ljudi se vrlo �esto bave problemima koji zadiru u razli�ita znanstvena podru�ja. Stru�njaci razli�itih profila okupe se oko nekog problema, udru�uju se u timove, razmjenjuju znanja i produbljuju spoznaje te potom odlaze svaki na svoju stranu ostaju�i �esto u kontaktu isklju�ivo putem interneta, a ne više osobno, licem u lice. Sve nam to govori kako nelinearno ili sustavno razmišljanje te kompleksno dinami�ko modeliranje postaju sve va�niji.
Iako �e linearni na�in promišljanja i dalje biti prisutan, sustavno promišljanje postaje conditio sine qua non moderne znanosti, a posebice znanosti liderstva i menad�menta. Pratite li politi�are i ekonomiste u javnim medijima, shva�ate kako njihovo jednostavno promišljanje "napravi ovo i dogodit �e se ono" jednostavno ne stoji. Upravo zbog toga ispadaju smiješni pred tolikim ljudima razo�aravaju�i svoje bira�e. �elite li ubrzati gospodarski rast, ne mo�ete tvrditi da �ete to posti�i pukim smanjivanjem poreza i/ili kamatnjaka. Mo�da ho�ete, ali vrlo vjerojatno ne�ete. U kompleksnim dinami�kim sustavima povezanost uzroka i posljedice uop�e nije linearna kako se to uobi�ajeno misli, pa se stoga mogu�nost kvalitetnog sustavnog promišljanja name�e kao neizostavna sposobnost bilo koje osobe na iole va�nijoj funkciji.
Cijeli tekst pro�itajte u qLifeu
