Partneri
Tema mjeseca: qLife No.31:INTELIGENTNA ORGANIZACIJA
Članak: Dvanaest preporuka za uspje�nije upravljanje znanjem , Verna Allee
Preporuke za upravljanje znanjem
Kad se na�emo na otvorenome moru pokušavaju�i se orijentirati, vjerojatno �emo se okrenuti nekoj poznatoj tehnici za navigaciju, primjerice promatranju zvijezda na nebu. Sli�no tome, za uspješno upravljanje kompanijama i navigaciju "poslovnim oceanima" moramo koristiti nove tehnike upravljanja znanjem. Tradicionalni pristup jednostavno nije u�inkovit jer se znanje stalno mijenja pa je zbog toga prije organske nego mehani�ke prirode.
U nastavku se navodi dvanaest obilje�ja znanja:
1. Znanje je neuhvatljivo. S obzirom na to da je znanje povezano sa svim ostalim, ne mo�e ga se jasno odijeliti od svega ostalog. U univerzumu znanja ne mo�ete se fokusirati samo na jedan �imbenik.
2. Znanje ima svojstvo samoorganizacije. Jasno izgra�en identitet i svrha organizacije entiteti su oko kojih se znanje rado samoorganizira.
3. Znanje tra�i zajednicu. Znanje se �eli dogoditi, baš kao što se i �ivot dogo�a. Oboje se �ele dogoditi u zajednici. Zajednica podupire i dijeli znanje. Internet je najbolja ilustracija za navedenu tvrdnju.
4. Znanje putuje pomo�u jezika. Ako nema jezika kojim opisujemo naše isustvo ne mo�emo komunicirati o onome što znamo. Širenje organizacijskog znanja podrazumijeva razvoj jezika kojim �emo opisivati vlastito radno iskustvo.
5. Što se više pokušava ograni�iti kolanje znanja, to �e ono prije izmaknuti kontroli. Pokušaji da se znanje kodificira, dokumentira, zaštiti (patenti i sli�ne zaštite), pohrani u knji�nice, datoteke i sli�no doslovce su bezbrojni. Me�utim, uvo�enjem formalnih procedura i rigidnih koncepcija u kontekstu o�uvanja znanja u kona�nici se uvijek guši kreativnost.
6. Labavije je ponekad bolje. Izrazito prilagodljivi sustavi na prvi pogled aljkavi su i nesistemati�ni. Me�utim, postotak pre�ivljavanja decentraliziranih sustava daleko je ve�i nego centralno upravljanih sustava. To zna�i da suvišnom kontrolom znanja samo rasipamo resurse i energiju.
7. Ne postoji jedinstveno rješenje. Znanje se stalno mijenja. U ovom trenutku, najbolji pristup upravljanju znanjem ogleda se u tome da se dopušta slobodno razvijanje situacije dr�e�i razne opcije otvorenima.
8. Odre�ena znanja ne razvijaju se vje�no. U kona�nici, neka znanja prije ili kasnije izgube se ili odumru, baš kao što se to doga�a biljkama i �ivotinjama u prirodi. Kada se prekine u�enje ili napuste stari na�ini razmišljanja, ponekad se dogodi da �itavi korpusi znanja nestanu u zaboravu. Me�utim, na taj proces ne treba gledati iz negativne perspektive jer sve to pridonosi vitalnosti i kontinuiranoj evoluciji znanja.
9. Nitko nije nadle�an za znanje. Znanje je društveni proces. To zna�i da nitko ne mo�e preuzeti odgovornost za kretanja u domeni kolektivnog znanja.
10. Ne mogu se nametati pravila i sustavi kontrole. Ima li znanje doista sposobnost samoorganiziranja, najbolji na�in za promoviranje razvoja ogleda se u ukidanju barijera samoorganizaciji. U okru�enju koje podupire razvoj znanja ono �e se samostalno razvijati.
11. Nema jednostavnih rješenja. Nema �arobne formule ili najbolje prakse za pospješivanje razvoja znanja. Razvoj se mora poticati na razli�ite na�ine, s razli�itih strana.
12. Na�in na koji se definira znanje odre�uje na�in na koji se njime upravlja. Pitanja znanja pojavljuju se u mnogo razli�itih oblika. Primjerice, pitanja zaštite i vlasništva nad znanjem vode prema kodificiranju znanja i zaštiti autorskim pravima ili patentima.
Cijeli tekst pro�itajte u qLifeu
