S brojem koji je upravo pred vama qLife ulazi u devetu godinu �ivota. U rukama dr�ite trideset i tre�e izdanje koje prvi puta nosi engleski naziv što zahtijeva nekoliko re�enica pojašnjenja o tome zašto smo se odlu�ili na tako radikalan iskorak.
Kao što ste vjerojatno primijetili, osim sadr�aja i dizajna qLife posebnu pa�nju pridaje stilskom izri�aju i gramati�koj to�nosti kako bi se naši tekstovi što kvalitetnije uskladili s pravilima i uzancama hrvatskog jezika koji posljednjih godina bilje�i golemi priljev anglizama. Prvo i osnovno na�elo prihva�anja stranih rije�i u hrvatski jezi�ni sustav ka�e: "kad god je to mogu�e, rije� stranoga podrijetla potrebno je zamijeniti istozna�nom doma�om rije�ju. Jedino ukoliko u hrvatskome jeziku nemamo kvalitetnu zamjenu, strana je rije� dobrodošla".
Vode�i se prethodnim pravilom suo�ili smo se s problemom; anglizam mindfulness mogu�e je zamijeniti relativno istozna�nom hrvatskom rije�ju pomnost koja se ipak �ini u�eg opsega jer se odnosi na stanje uma pojedinca dok se mindfulness - osim na stanje uma - odnosi na cijeli jedan pokret što za sobom povla�i brojna suptilna obilje�ja. No, �ak i to bismo mogli prihvatiti jer pojam pomnost doista kvalitetno do�arava obilje�ja mindfulnessa. Pravi problem je u tome što je sâm mindfulness slabo poznat u hrvatskim lidersko-menad�erskim krugovima pa smo, shodno tome, smatrali da bi guranje u prvi plan pomnosti dodatno zbunilo �itatelje i namjernike koji tragaju�i za kvalitetnim sadr�ajima o znanosti i umjetnosti liderstva, menad�menta i organizacijskog razvoja pretra�uju internet i naše stranice.
Osim po engleskom nazivu, izdanje kojim smo zakora�ili u devetu godinu �ivota posebno je i po tome što je odabrana tema zasigurno najapstraktnija od svih do sada. U ovom broju, naime, uronili smo u najdublje neopipljive izvore u�inkovitog liderstva došavši do samog kraja, ako "kraj" takve vrste uop�e postoji: do ljudske svijesti (engl. consciousness) i svjesnosti (engl. awareness) koje u potpunosti determiniraju tzv. "slijepi prostor liderstva" (engl. blind spot of leadership) pa time i u�inkovitost svakog vo�e. U tom kontekstu drevna metoda isto�nja�ke meditacije, �iji korijeni se�u tisu�ama godina unatrag, umnogome nam poma�e napraviti "odmak" kako bismo s "distance" sagledati vlastite misaone i emotivne obrasce što je presudno va�no prilikom odgovora na klju�ni zahtjev: sagledati situaciju iz nove perspektive kako bismo „vidjeli“ ono što trenuta�no ne uspijevamo vidjeti - kako bismo osvijestili vlastiti "slijepi prostor liderstva". Što je, dakle, mindfulness ili pomnost?
Mindfulness je temeljna ljudska sposobnost prisutnosti u trenutku, a odnosi se na usmjeravanje pa�nje na ono što se izravno do�ivljava kroz osjetila, misli ili emocije, bez nametanja filtara uma. Uz to, mindfulness, odnosno svjesno usmjeravanje pa�nje, pokre�e neke dijelove našeg mozga koji ve�inu vremena nisu aktivni mijenjaju�i time fizi�ku struktura našeg mozga. U tom stanju aktivne, otvorene pa�nje usmjerene na sadašnjost, misli, emocije, tjelesne senzacije i okolina gledaju se sa svojevrsne distance, bez ikakva prosu�ivanja. Umjesto �ivljenja "na autopilotu" kada smo vo�eni navikama, mindfulness podrazumijeva �ivljenje u trenutku i otvaranje prema raznim novim iskustvima.
Nakon prvobitne implementacije u zdravstvenom i obrazovnom sektoru, mindfulness u posljednje vrijeme primjenu ubrzano pronalazi u poslovanju koje doslovce vapi za novim pristupima osobnom razvoju radi unaprje�enja u�inkovitosti ljudskih potencijala. Vremenom se, naime, došlo do spoznaje da tradicionalni treninzi i edukacije koji se razvojem uma bave na klasi�ni na�in - "punjenjem" informacijama i knjiškim znanjem - jednostavno ne donose �eljene rezultate jer ne vode ra�una o „�isto�i“ uma - instrumenta kojim u svakodnevnici do�ivljavamo svijet "tamo vani". Ako je um "zaprljan" negativnim emocijama, predrasudama, pogrešnim uvjerenjima, prošlim iskustvima i sli�no, nikada ne�emo upoznati svijet onakav kakav on doista jeste. Stvarat �emo o njemu iskrivljene utiske, donositi iskrivljene odluke, reagirati na iskrivljene na�ine. Rije�ju, nastavit �emo funkcionirati prema svojim starim dobrim ego-obrascima.
Dakle, moderna znanost vremenom je spoznala kako je za osobni razvoj lidera, menad�era i poduzetnika mnogo va�nije upoznavanje, a zatim i prevladavanje perceptivnih filtara - sazdanih od kognitivnih, rodnih, lingvisti�kih, edukacijskih i kulturoloških ograni�enja - koji formiraju �ovjekovo poimanje svijeta te samim time i njegove sveukupne radne performanse.
U tom smislu mindfulness je biznisu ponudio revolucionarni alat i ideju: �elimo li, naime, doista nešto promijeniti u vlastitom na�inu funkcioniranja, um ne trebamo intenzivno zatrpavati informacijama ve� radije pomno promatrati. �elimo li probuditi uspavanu latentnu inteligenciju i osloboditi se nepotrebnog stresa, moramo se okrenuti meditiranju kako bismo svjesno ovladali potencijalima pa�nje. Me�utim, kako to u�initi ne mo�e se nau�iti �itanjem ovih, niti bilo koji drugih tekstova nego isklju�ivo uz pomo� kvalificiranog u�itelja radi toga što je mindfulness mnogo više praksa, a mnogo manje intelektualno znanje.