Osnove mindfulness prakse

Ryan M. Niemiec Ryan M. Niemiec, doktor znanosti, psiholog, coach, autor i publicist. Urednik je ďż˝asopisa PsycCRITIQUES, sluďż˝benog glasila American Psychological Association i direktor VIA Institute on Character, jedinstvene neprofitne organizacije koja se bavi osnaďż˝ivanje karaktera polaznika. Autor je bestselera Mindfulness and Character Strenghts: A Practical Guide to Flourishing.    

Mindfulness je drevna praksa koja je tek nedavno postala popularna u zapadnjaďż˝kom svijetu iako se prakticira od davnina. Psiholozi, neuroznanstvenici te cijeli niz struďż˝njaka razliďż˝itih podruďż˝ja istraďż˝uje i/ili primjenjuje mindfulness metodu. Koncepcija potjeďż˝e iz budistiďż˝ke tradicije stare više od 2.500 godina koju su na zapad donijeli tibetski uďż˝itelji koji su emigrirali na ove prostore te zapadnjaci koji su putovali u Aziju da bi prouďż˝avali i prakticirali drevna uďż˝enja prije nego što su postala poznata u zapadnjaďż˝kom svijetu. Mnogi pojedinci koji su se intenzivno bavili istraďż˝ivanjima, te psiholozi i lijeďż˝nici na podruďż˝ju mentalnog zdravlja, vremenom su i sami poďż˝eli prakticirati mindfulness metodu pa je bilo samo pitanje vremena kad ďż˝e se zapadnjaďż˝ka kultura temeljito i ozbiljno pozabaviti navedenim fenomenom umjesto da ga smatra svojevrsnim istoďż˝njaďż˝kim ezoteriďż˝nim ďż˝udom.

U budistiďż˝kom sustavu, mindfulness je jedno od više obiljeďż˝ja, kvaliteta uma kojim se nastoji postiďż˝i "buďż˝enje" ili "prosvjetljenje", odnosno stanje kada ďż˝ovjek iskušava fiziďż˝ku ili emocionalnu bol, a da pritom ne pati. Navedeno iskustvo ukljuďż˝uje transcendenciju biďż˝a uobiďż˝ajeno popraďż˝enu snaďż˝nim osjeďż˝ajem blagostanja, suosjeďż˝anja i altruistiďż˝nih pobuda.

Mindfulness se spominje u najstarijim poznatim budistiďż˝kim tekstovima Theravada budizma (Pali kanon), ali kao suštinsko obiljeďż˝je budistiďż˝kih naďż˝ela mindfulness je ostao središnji dio budistiďż˝kog uďż˝enja koje se vremenom širilo preko raznih kultura te kroz odreďż˝ene škole poput Mahajane (npr. Zen) i Vajrajane (npr. Tibetansko uďż˝enje). Formalne budistiďż˝ke meditacije ponekad su pojednostavljene te se dijele na dvije temeljne prakse:
- samatha ili samadhi (koncentracija, meditacija usmjerena na jednu to�ku),
- vipassana (meditacija okrenuta unutarnjim uvidima).

Iako je prvi oblik usmjeren ka postizanju mira i koncentracije, dok je drugi usmjeren na duboki pogled u unutarnji svijet te na dosezanje dubokih uvida, mnogi zapadnjaďż˝ki praktiďż˝ari povezuju ove dvije vrste meditacije u jedinstveni mindfulness program. Prema budistiďż˝kom uďż˝enju, negativni naboji nastaju zbog pogrešne percepcije i nerazumijevanja drugih ljudi i univerzuma koji nas okruďż˝uje, a kljuďż˝ni ďż˝ivotni motiv je oduvijek bila potraga za sreďż˝om.

Moglo bi se reďż˝i da je mindfulness privukao paďż˝nju Zapada kroz njegovo upoznavanje budizma, i to upravo zato što budizam naglašava kljuďż˝ni znaďż˝aj mindfulnessa te je razvio cijeli niz metoda kako bi se mindfulness razvijao meďż˝u praktiďż˝arima. Budistiďż˝ka psihologija jasno izraďż˝ava cilj i potrebu smanjenja patnje i stvaranja ugode što je u skladu s teďż˝njama i ďż˝eljenim primjenama u kliniďż˝kim istraďż˝ivanjima na Zapadu. Osim toga, budizam se intenzivno bavi empirijskim promatranjem vjere, a da pritom ne zahtijeva nikakva posebna vjerovanja koja se ne mogu verificirati promatranjem. Uďż˝inkovito prakticiranje mindfulnessa ne zahtijeva pripadnost nekoj odreďż˝enoj religiji.

Iako je budistiďż˝ka tradicija najzasluďż˝nija za jasnije artikuliranje i uvoďż˝enje mindfulnessa u zapadnjaďż˝ku kulturu, razliďż˝iti oblici ove tehnike kontrole uma prisutni su u svim veďż˝im religijama svijeta. Elementi mindfulnessa moďż˝da su najizraďż˝eniji u "mistiďż˝nim" ili kontemplativnim granama religije koje njeguju i posebno naglašavaju introspekciju, poniznost i strpljenje. Medu te grupe svakako spadaju i neki mistiďż˝ni ogranci kršďż˝anske religije, poput Oďż˝eva pustinje u Egiptu u 3. stoljeďż˝u, Svete Terezije Avilske ili Svetog Ivana od Kriďż˝a. Osim toga, treba naglasiti i pravce u drugim religijama: sufizam ili sufitski islam, ďż˝idovski kabbalah, taoizam i hinduizam (npr. advaita vedanta). To potvrďż˝uje i postojanje istih izraza za aspekt postojane usmjerene paďż˝nje što je vaďż˝an element mindfulnessa: predana molitva i spoznaja Boga u kršďż˝anstvu (recollection), zikr u islamu, kavanah u ďż˝idovskoj vjeri i samadhi u budizmu i hinduizmu. Anthony de Mello, poznati jezuitski znanstvenik iz Indije ďż˝ija su djela objavljena i prevoďż˝ena širom svijeta pa i u Hrvatskoj, integrirao je budistiďż˝ke i hindu molitve u kršďż˝ansku duhovnost. Njegova prva knjiga Sadhana nudi široki raspon kontemplativnih metoda za poďż˝etnike kako bi se stekle vještine za spoznavanje zahvalnosti, dubljeg sagledavanja, duhovnosti, upijanje ljepote i mindfulnessa tijela, disanja i zvuka. Naslov knjige je indijska rijeďż˝ s mnogo znaďż˝enja – disciplina, tehnika, vjeďż˝banje duhovnosti i pristup Bogu. U novije vrijeme, kršďż˝anski znanstvenici nastavili su prouďż˝avati mindfulness kojeg su okarakterizirali kao "pronalaďż˝enje Boga u svemu što nas okruďż˝uje".