Mindfulness je tema kojom su se bavili i svjetovni filozofi. Primjerice, Piron iz Elisa i drugi filozofi antiďż˝ke skeptiďż˝ke tradicije uďż˝ili su o tome kako suspendirati misli i iskustva kako bi postigli osjeďż˝aj mira ili stanje koje su nazvali "ataraxia". U osnovi, rijeďż˝ je o koncepciji odmaka od stvarnosti mindfulnessa koji ďż˝emo razmatrati kasnije u tekstu. Adam Smith, škotski ekonomist iz 18. stoljeďż˝a, zagovarao je koncepciju "nepristranog promatraďż˝a" kojom se nastoji suspregnuti intenzivne emocije kako bi se moglo objektivno i etiďż˝no djelovati.

Suvremenije poglede na temu mindfulnessa pronalazimo u radovima Herberta Bensona, lijeďż˝nika i profesora Medicinskog fakulteta Sveuďż˝ilišta Harvard, koji naglašava vaďż˝nost koncentracijskog aspekta mindfulnessa te tvrdi da su u kontekstu mindfulnessa - bez obzira na to je li neka osoba vjernik ili nije - uvijek prisutna ďż˝etiri elementa:
1. mirno i tiho okru�enje,
2. mentalno sredstvo (stalni stimulans),
3. pasivan stav (preusmjeravanje pa�nje),
4. udoban poloďż˝aj (zadrďż˝avanje poloďż˝aja tijela kroz najmanje 20 minuta – sjedeďż˝i, kleďż˝eďż˝i stav ili ljuljanje).

Iskustvo koje nastaje ispunjenjem navedenih �etiriju elemenata naziva reakcijom relaksacije. Benson je naveo i dodatne savjete koji su konzistentni s praksom mindfulnessa: ne treba se slijepo dr�ati jednog polo�aja tijela ili jedne tehnike, ne treba se prisiljavati na prakticiranje kada nismo raspolo�eni, te na kraju, ne treba o�ekivati �udesne rezultate.

Jon Kabat-Zinn osoba je koja je najviše doprinijela popularizaciji koncepta mindfulnessa na Zapadu. Jon je osmislio poseban program MBSR – Mindfulness Based Stress Reduction , vrlo originalan, strukturirani program koji je posluďż˝io kao temelj za razradu drugih programa koji su se proširili svijetom kako bi pomogli mnogim ljudima suoďż˝iti se sa stresom. U kasnim sedamdesetim godinama prošlog stoljeďż˝a Kabat-Zinn i njegovi radovi prepoznati su kao vrijedan doprinos medicini. Tada je on bio jedan od malobrojnih lijeďż˝nika koji su se u sklopu renomiranog Medicinskog fakulteta Sveuďż˝ilišta Massachusetts intenzivno bavili prouďż˝avanjem uďż˝inka mindfulnessa na sveopďż˝e zdravstveno stanje pojedinca.

Thich Nhat Hanh, zen budistiďż˝ki redovnik, znaďż˝ajno je utjecao na širenje mindfulnessa svijetom. Napisao je stotinjak knjiga o miru i mindfulnessu, a njegovi su radovi naišli na veliki odjek pa je 1979. godine postao kandidat Nobelove nagradu za mir. Neumorno je putovao svijetom i odrďż˝avao treninge za brojne grupe koje je obiďż˝no vodio na mirna i posebna mjesta (retreate) na kojima se ponekad okupljalo više od 1000 polaznika.

Naravno, postoji cijeli niz drugih uďż˝itelja, pripadnika istoďż˝nih i zapadnih tradicija koji su sluďż˝ili kao katalizatori u širenju i popularizaciji mindfulnessa, naroďż˝ito u zapadnoj kulturi. Nabrojit ďż˝u samo one najvaďż˝nije: Tara Bennett-Goleman, Tara Brach, Pema Chodron, Joseph Goldstein, Jack Kornfield, Lama Surya Das i Sharon Salzberg.