Uvid u te�aj
Marko: Mo�eš li nam do�arati kako u praksi izgleda mindfulness edukacija? Kad bi neki od naših �itatelja "zavirili u u�ionicu", da tako ka�emo, na što bi naišli?
Mihajlo: Sam te�aj sadr�i šest trodnevnih edukacijskih modula koji se odr�avaju u periodu od šest mjeseci. Polaznici se progresivno uvode u brojne procedure neophodne da bi praksa pomnosti donijela �eljene rezultate, te slušaju neophodna popratna objašnjenja kako bi se upute razumjele u ispravnom kontekstu. Od ispravnog polo�aja za sjedenje, osvještavanja tijela, na�ina disanja pa do ciljanih na�ina usmjeravanja pa�nje na procese koji se doga�aju u nama i svakodevnog rada na doma�im zada�ama - ništa nije prepušteno slu�aju.
U po�etku se prakti�are ohrabruje da vje�baju 15 minuta svakodnevno, dr�e�i se jednostavnog principa: "Ako praksi �elite posvetiti više vremena slobodno to mo�ete u�initi, ali ni po koju cijenu ne smijete vje�bati kra�e od tog perioda." Jednom kad se uspostavi navika mentalne higijene poput, primjerice, pranja zuba, tada sve postaje lako i jednostavno, a rezultati su samo pitanje trenutka.
Iz modula u modul raste kompleksnost postavljenih zadataka usmjerenih na promatranje procesa koji se odvijaju na razini tijela, osje�aja i razmišljanja, a vrijeme koje se provodi u praksi sve više raste - prvo na 20, zatim na 25 minuta, pola sata i tako redom. Doma�e zada�e tako�er postaju slo�enije te se prakticiraju dva puta dnevno. Osim u sjede�oj praksi, sudionici te�aja uvje�bavaju se u korištenju principa pomnosti pri slušanju i pri�anju, hodanju i promatranju drugih. Iako se polaznici na po�etku naj�ešï¿½e ne poznaju, povezivanje koje ostvaruju kroz tiho sjedenje i otvoreno dijeljenje vlastitih iskustava u praksi stvara jedinstvenu grupnu dinamiku koju je teško opisati dok je �ovjek ne do�ivi - ljude ništa ne povezuje �vršï¿½e od dijeljenja tišine.
Pod uvjetom da se polaznici pridr�avaju spomenutih uputa i slijede postavljene protokole, promjene �e se neminovno pojaviti, ponekad u takvoj mjeri da se pojedinci više ne mogu prepoznati u odnosu na vrijeme prije edukacije.
Va�nost kvalificiranog u�itelja
Marko: Sve re�eno �ini se vrlo strukturirano, a opet jednostavno. No, moram se zapitati što mene - ili bilo kojeg �itatelja qLifea - prije�i u tome da samostalno prakticiramo mindfulness? Uputa kako to �initi na internetu ima posvuda. �emu uop�e prolaziti takav te�aj ako to mo�emo sami u�initi?
Daniela: Samo mi zapadnjaci mo�emo biti toliko arogantni da se sjetimo ne�eg sli�nog. Vjerovao ili ne, nebrojeno puta sam �ula za takve i sli�ne ideje. Ljudi nazovu, htjeli bi poha�ati mindfulness trening, nemaju nikakvih prethodnih iskustava s mindfulnessom, a onda u tre�oj re�enici pitaju ho�e li po završetku te�aja mo�i voditi grupe te ho�e li po završetku postati certificirani majstori mindfulnessa. Naišla sam i na ponudu jednog Hrvata velikom hotelskom lancu u kojoj nudi te�aj mindfulnessa nazivaju�i sebe u�iteljem i publicistom jer je napisao knjigu o duhovnosti te zato što je mjesec dana proveo u Indiji blizu Dalai Lame. Vidjela sam - i još uvijek vi�am - diletantizam u coachingu, a �ini se da je mindfulness novo podru�je koje postaje pravi raj za šarlatane koji "love u mutnom" dok je sve to skupa još uvijek u povojima.
Ivan: Daniela i ja proveli smo doslovce tisu�e sati treninga pod supervizijom, godinama redovito prakticiramo. Unato� tome, kad smo odlu�ili pokrenuti mindfulness u Hrvatskoj nismo ni pomislili samostalno voditi ljude kroz praksu. Jednostavno re�eno, smatramo da još uvijek nismo spremni za takav iskorak. Nismo spremni kvalitetno odgovoriti na sve situacije s kojima smo se tijekom godina susretali na raznim treninzima.