Partneri
Tema mjeseca: qLife No. 33: MINDFULNESS
Članak: qCaffe: Mindfulness u Hrvatskoj, Mihajlo Pa�anin, Daniela Miljan, Ivan Miljan, Marko Lu�i�
Kako se proteklih godina mindfulness na Zapadu po�eo pretvarati u zasebni sustav osobnog razvoja, na poziv Ivana i Daniele odlu�io sam u okviru ISOD-a predstaviti program koji je po svojim osnovnim zna�ajkama vrlo blizak izvornoj poruci te istovremeno prilago�en modernim vremenima. U tome su me podr�ali moji tibetanski u�itelji i slavni Matthieu Ricard, molekularni biolog i redovnik koji je stru�noj javnosti poznat po istra�ivanjima vlastita uma i mozga tijekom prakse meditacije. Navedena istra�ivanja priskrbila su mu titulu "najsretnijeg �ovjeka na svijetu" (s kojom on sâm, uzgred re�eno, nije baš "najsretniji") i omogu�ila popularizaciju izvornog mindfulnessa. Na Zapadu, Matthieu je danas jedan od najpoznatijih svjetskih eksperata za meditaciju, a upravo mi je on sugerirao da se okrenem praksi koje �e uz neutralno promatranje uma sadr�avati i razvoj ljudskih vrlina - ljubavi, suosje�anja, radosti i jednakosti prema svim bi�ima. Naime, kao što Matthieu ka�e, ako se mindfulness ogoli od spomenutih vrijednosti, tada se lako mo�e dogoditi da u dobroj namjeri stvorimo uvje�banog snajperistu - stopljenog sa sadašnjim trenutkom - koji sabrano i "bez stresa" ubija ljude kao na pokretnoj traci.
Me�utim, jednom kada u umu po�nemo razvijati suosje�anje za druge, takva situacija sama po sebi otpada. Rije�ju, cilj vje�banja mindfulnessa ne bi trebalo biti tek puko dokidanje stresa i pospješivanje koncentracije jer sebi�no korištenje tog i sli�nih alata umjesto da umanji �esto mo�e dodatno oja�ati egoizam. No, kad smo pritom duboko svjesni �injenice da �ivimo integrirani u zajednicu drugih ljudi, koji ovise o nama baš kao i mi o njima, tada praksa donosi druga�ije rezultate: ja�a osje�aj odgovornosti za druge, uva�ava posebnosti, ja�a strpljenje u komunikaciji i vjeru u �injenicu da svi ljudi imaju mogu�nost napredovati i pomicati vlastite granice.
Upravo na takvim vrijednostima po�iva izvorni mindfulness koji vodim. Danas, nakon godina njegove primjene i brojnih polaznika koji su prošli naše radionice, �ini se kako je Matthieov savjet bio pun pogodak.
Marko: U okviru ISOD-a podu�ava se nekoliko razina mindfulnessa. U �emu se razine razlikuju?
Mihajlo: Osnovni te�aj mindfulnessa korak po korak vodi polaznike u osvještavanje procesa kojim se poistovje�ujemo sa svojim tijelom, osjetilnim dojmovima i osje�ajima te mislima i mentalnim tvorevinama. Što više u tome napredujemo to lakše otvoreno prihva�amo situacije kroz koje prolazimo i mentalni stres koji se pritom javlja. Jednom kad se na takav na�in u�e u iskustveni odnos s umom, polako se po�inju uvje�bavati posebne tehnike za kvalitetnije povezivanje s ljudima u u�em i širem okru�enju.
Na sljede�oj razini susre�emo se s "paradigmama mindfulnessa". Za razliku od osnovnog te�aja koji se prvenstveno bavi prakti�nom primjenom razli�itih alata, paradigme pru�aju širi teoretski okvir koji detaljno odgovara na pitanje o tome kako sve to skupa funkcionira. Tako dolazimo do novog razumijevanja vlastite prakse, što nam zauzvrat u�vršï¿½uje temelje za ostvarivanje promjena u umu.
Vratimo li se u kontekst biznisa, trebamo kazati kako su navedena znanja izuzetno primjenjiva u poslovnoj svakodnevnici, bilo da je rije� o pojedincu ili o timu. Novoprona�ena razina mentalne sabranosti i pomnosti omogu�uje nam, naime, da se posve usredoto�imo na zadatke, a da nas pritom ne ubija stres. Istovremeno, po�injemo otkrivati kako naši suradnici raspola�u mnogo ve�im potencijalima negoli se dotad �inilo, te da ih samo trebamo potaknuti i komunicirati s njima na pravi na�in. To ostvarujemo najviše kroz promjenu osobnog stava u kontaktima s drugima. Kada ljudi primijete da ste istinski zainteresirani za njih i njihov doprinos poslu, u ruke dobivate klju� koji otvara zlatna vrata; klju� koji se ne mo�e nadomjestiti bilo kojom tradicionalnom "komunikacijskom strategijom" ili "taktikom".
Nedavno sam svjedo�io slu�aju da su dvije kolegice - koje godinama rade u istoj tvrtki - na treningu mindfulnessa uvje�bavale pomno slušanje i pomno pri�anje. Tijekom vje�be ustvrdile su da imaju toliko toga zajedni�kog da im je jednostavno nevjerojatno kako to ranije nisu otkrile. Potaknute novim kontaktom odlu�ile su se bolje upoznati i produbiti poznanstvo. Zapravo, to nije izolirani slu�aj ve� prije predstavlja pravilo nego iznimku.
