Daniela: Ivan i ja suo�ili smo se i sami s tom �injenicom u jednoj to�ki našeg razvoja. Tra�e�i odgovore, shvatili smo da velikani od kojih u�imo poput Petera Sengea, Otta Scharmera, Susanne Cook Greuter, Roberta Kegana i Daniela Golemana redom prakticiraju i zagovaraju meditacijsku praksu. To nisu neki new age gurui - radi se o renomiranim znanstvenicima s prve crte istra�ivanja.
Ivan: Marko, kako ti sve to skupa zvu�i? Što ti misliš o svemu što je dosad re�eno?
Marko: Osobno, nakon niza godina iskustva, po�eo sam stjecati sve sna�niji dojam da se ljudi zapravo ne mijenjaju. Mo�da tek lagano kozmeti�ki, ali ne suštinski. Iskreno re�eno, to je postao i moj osobni problem s qLifeom i drugim edukacijama. Svašta sam u �ivotu prošao i svašta vidio. Tijekom godina, entuzijazam je po�eo jenjavati. Jednostavno ne vidim napredak. Ne samo kod sebe nego i kod ljudi u mojem okru�enju. Ne vidim da je mogu�e pomo�i ljudima da osvijeste svoju slijepu to�ku svjesnosti kako bi "vidjeli ono što ne vide". A rije� je o klju�nom problemu liderstva. O tome sam više puta razgovarao sa Sengeom kojeg je Daniela spomenula. On tako�er smatra kako �e zapadnja�ka znanost u tome - u osvještavanju slijepe to�ke liderstva - prije ili kasnije po�eti sura�ivati s isto�nja�kom duhovnom praksom koja o tome mnogo više znade.
Ivan: Ljudi odu na neki te�aj, seminar, konferenciju ili �ak jednogodišnju ili višegodišnju edukaciju; završe školu, pro�u kroz nju, ali ne i ona kroz njih. Tako nekako?
Marko: Otprilike tako. Sve to �esto im ne poma�e niti osvijestiti podru�ja njihove podsvijesti. A kad se tako nešto �ak i dogodi, jednostavno ne znaju što dalje, kako to što je osviješteno promijeniti. Primjerice, brojni lideri - iako bismo prije trebali re�i "svi lideri" - u nekom su podru�ju disfunkcionalni.
Cijelog me �ivota zanima ima li tomu lijeka. Ima li nade da se ljudi u bitnome promijene, i ako ima - kako? Ili smo svi zabetonirani u naše glupe male ego-obrasce, osu�eni da ih ponavljamo opet iznova sve do smrti?
Ivan: Prema mojemu mišljenju, te prema mišljenju brojnih renomiranih svjetskih stru�njaka, upravo bi nam mindfulness mogao pomo�i da riješimo zahtjevna pitanja koja si upravo naveo.
Mu�e�i se s istim pitanjem kao i ti - puno više no što smo ti ikad bili spremni priznati u našim malim nadmudrivanjima - posve�eno smo tra�ili odgovor. On je došao od Kena Wilbera, 2011. godine. Bili smo u posjetu u njegovu stanu u Denveru, a pitanje koje je tada izronilo glasilo je: "Odakle tolike razlike u ljudskom razvoju, u brzini kojom se razvijamo te u razinama razvoja do kojih uop�e mo�emo sti�i tijekom jednoga �ivota?"
Wilber nam je na to odgovorio: "Sa znanstvenog stajališta nema odgovora na to pitanje. Još uvijek nemamo pojma zašto od dvoje djece istih roditelja jedno postaje Nobelovac, a drugo zaglavi na marginama društva. Neke kontemplativne tradicije mogu ponuditi odgovore, ali ništa iza �ega bi znanstvena zajednica stala. S druge strane, ono što sigurno i pouzdano znamo - zahvaljuju�i brojnim studijama - jest �injenica da je meditacija jedina praksa koja nepobitno ubrzava razvoj, koja 'podmazuje tra�nice' po kojima se naš razvoj kre�e te koju sami mo�emo uzeti u vlastite ruke".
Daniela: Nakon kineske kulturne revolucije zbog koje su Tibetanci razasuti po svijetu, Zapad je dobio priliku upoznati se s dostignu�ima njihove, nevjerojatno razra�ene i bogate filozofsko-psihološke tradicije. Najbolja sveu�ilišta u Engleskoj, Francuskoj, Italiji, Norveškoj i Americi prihvatila su uzvišene u�itelje prognane s Tibeta kako bi od njih u�ili, prikupljali i prevodili literaturu, organizirali te�ajeve i škole meditacije. Taj proces traje i danas, štoviše tek se pošteno zahuktava. Isprva, šezdesetih, sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog stolje�a Zapad se oduševio Istokom kao malo dijete novom igra�kom. Na�alost, sposobnost da shvatimo što imamo pred sobom, što nam ti u�itelji zapravo nude, tako�er je bila dje�ja.
Me�utim, nakon što je splasnuo prvotni val infantilnog oduševljenja, otvorio se prostor za ozbiljniju suradnju. Zapadni znanstvenici, poput Golemana, Kabat-Zinna i drugih manje poznatih, po�eli su razmišljati o tome da budisti�ku meditacijsku praksu, ogoljelu od kulturno-ritualnih elemenata Istoka, pribli�e Zapadu. Zašto? Zato da bismo odgovorili na tvoje pitanje, odnosno na pitanje svih pitanja: kako doista promijeniti ljudski um?