Partneri
Tema mjeseca: qLife No. 33: MINDFULNESS
Članak: qCaffe: Mindfulness u Hrvatskoj, Mihajlo Pa�anin, Daniela Miljan, Ivan Miljan, Marko Lu�i�
Spoj Buddhe i biznisa
Mihajlo: Program mindfulnessa koji koristim pod okriljem ISOD-a zasnovan je na izvornim po�elima budisti�ke meditacijske tradicije �iji korijeni se�u tisu�ama godinama unazad - sve do vremena indijskog princa Siddharthe Gautame, poznatijeg pod imenom Buddha. Buddhu se na Zapadu danas do�ivljava prije svega kao osniva�a religijske tradicije, kao utemeljitelja budizma, no to je vrlo uska interpretacija. Prema svojim zna�ajkama, njegova su u�enja puno bli�e znanosti nego religiji. Naime, fokus Buddhinog u�enja primarno se ogleda u istra�ivanju ljudskog uma i percepcije.
Sve ideje koje imamo o sebi i o svijetu u okru�enju uvijek razumijemo kroz filtar vlastita uma. Ponosimo se zapadnja�kom znanošï¿½u koju smatramo "objektivnim" ogledalom svijeta. No, stvari se kompliciraju kada shvatimo i prihvatimo da je "subjekt" taj koji gleda kroz mikroskop ili teleskop, te da je u svojim zaklju�cima o "objektivnoj stvarnosti" subjekt nu�no - subjektivan. Koliko god mi pritom vjerovali u suprotno. �elimo li doista do�i do objektivnih �injenica o svijetu u kojem �ivimo valja nam prvo upoznati, a zatim prevladati, spomenuti perceptivni filtar sazdan od kognitivnih, rodnih, lingvisti�kih, edukacijskih i kulturoloških ograni�enja koja u cijelosti odre�uje naše uobi�ajene paradigme i poimanje svijeta.
Marko: Metafori�ki re�eno, ako je le�a mog mikroskopa prljava, zavarat �u se misle�i da prljavština pripada "objektivnoj" podlozi koju promatram.
Mihajlo: Upravo tako. Naš um je instrument kojim u svakodnevnici do�ivljavamo "onaj svijet tamo vani". Tako da utisci koje stvaramo o tom svijetu neminovno ovise o "�isto�i" našeg uma. Ako je "zaprljan" negativnim emocijama, predrasudama, pogrešnim uvjerenjima, prošlim iskustvima i sli�no, nikada ne�u upoznati svijet onakav kakav on doista jeste. Stvarat �u o njemu iskrivljene utiske, donositi iskrivljene odluke, reagirati na iskrivljene na�ine. Nastavit �u funkcionirati u svojim - kako smo to malo prije lijepo opisali - starim dobrim ego-obrascima. Znaju�i to Buddha, a potom niz majstora nakon njega u neprekinutim lozama u�itelja i u�enika, do danas su razradili �itav niz u�enja koja tvore analiti�ko-iskustveni model ljudskog razvoja. Svrha tog modela ogleda se u tome da oslobodi vlastiti um ograni�enja koja ga prije�e da upozna svoj puni potencijal. Mindfulness, ili pomnost kako ga prevodimo na hrvatski, jedan je od alata u tom modelu.
Marko: Moram primijetiti da mindfulness, kada ga tako opišeš, zvu�i gotovo kao egzaktna znanost.
Mihajlo: Vjerujem kako je upravo egzaktni metodološki pristup razlog tome što je mindfulness postao toliko pristupa�an ljudima koji se nalaze na putu osobnog razvoja. Svijet u kojem �ivimo toliko je kompleksan da nam stru�ne kompetencije više ne mogu biti jedino podru�je usavršavanja. Istovremeno, ako nismo sposobni brzo se prilago�avati, u svijetu biznisa to zna�i da smo "ispali iz igre". Zvu�i okrutno, ali je tako. Stoga se potreba da imamo otvoren i sabran um kako bismo se nosili s kontinuiranim izazovima name�e kao neizbje�na. Biznis je uvijek vrlo pragmati�an kad treba prona�i na�in da opstane ili da bude u�inkovitiji. Mindfulness je biznisu ponudio upravo to; mo�nu tehniku za pove�anje otpornosti i smanjenje stresa te za otvaranje sasvim novim mogu�nostima koje ina�e - zbog spomenutih "filtara" - nismo mogli vidjeti/primijetiti/uo�iti.
Daniela: Kada ka�eš "mo�na tehnika" meni to djeluje kao varljivo jednostavno rješenje, kao prijevara. A ako me �ivot ne�emu nau�io, onda je to lekcija da nema brzih i jednostavnih rješenja, da nema pre�aca.
Marko: Sla�em se s Danielom, pogotovo zato što se još uvijek nismo dotakli sadr�aja. Mihajlo, pokušaj nam koncizno pojasniti što se zapravo radi na mindfulness edukaciji, odnosno mindfulness treningu. Radi �itatelja koje �e to sigurno zanimati, �ini mi se da je sada pravi trenutak da se to opiše. Naravno, što jednostavnije i plasti�nije.
