Mihajlo: U po�etku se doista �ini kao da je rije� ne o zahtjevnom ve� o nemogu�em zadatku, ali ubrzo postaje jasno da nije tako. Pod uvjetom da se dr�imo jednostavnih uputa, pomno usmjeravanje pa�nje omogu�it �e nam da na situacije ne reagiramo na temelju starih navika ve� svjesno biraju�i najbolji mogu�i odgovor primjeren trenutku.
Kroz ustrajnu vje�bu stres koji nas opsjeda ubrzo po�inje nestajati, a iz prostora uma - kojeg ponekad nazivamo i stanjem sadašnjeg trenutka - navire svje�ina i potreba za kreativnim djelovanjem. No, valja istaknuti kako program mindfulnessa koji prakticiramo na ISOD-u nema za cilj tek puko smanjivanje stresa. U svom izvornom obliku on smjera bu�enju uspavane latentne inteligencije koja neminovno po�inje izvirati onda kada odbijemo biti zarobljenici vlastitih uloga i ograni�enja koje smo si sami nametnuli.
Daniela: Pokušat �u rezimirati: bu�enje uspavane latentne inteligencije glavni je cilj mindfulnessa, a osloba�anje od stresa je nuspojava. Upravo se u tome krije klju�na razlika izvorne prakse mindfulnessa i površnih programa koji se sve �ešï¿½e pojavljuju na Zapadu.
Iskustva polaznika
Marko: Recite nešto o prvim iskustvima. Kako izgleda kad programu pristupi osoba bez ikakvog prethodnog iskustva u mindfulnessu? Posebno me zanima kako na sve to reagiraju poslovni ljudi navikli na tradicionalne programe osobnog razvoja na kojima se nešto crta, zbraja, promišlja, analizira, diskutira?
Mihajlo: Moram priznati kako sam i sâm za�u�en u kojoj mjeri ljudi pozitivno reagiraju na ovu vrstu edukacije: zapravo, �ini mi se da �ovjek br�e napreduje ako manje zna o mindfulnessu. Zbog dosljednosti i discipliniranosti koju su razvili kako bi uspjeli u poslu, poslovni ljudi imaju sve pretpostavke da uz precizne upute ostvare pomake u iskustvu koji ih na koncu iskreno iznenade. Tako je jedna polaznica izradila Excel tablicu u koju je a�urno unosila minuta�u provedenu u praksi mindfulnessa.
Marko: A što je s polaznicima koji nisu disciplinirani?
Ivan: Scott Peck zapo�eo je bestseler Put kojim se rje�e ide tvrdnjom da je �ivot satkan od niza problema te da je disciplina osnovno oru�e za njihovo rješavanje. Gledamo li na �ivot iz te perspektive, �ini se kako smo svi - osim malobrojnih pojedinaca - u velikom problemu. Ve�ina nema dovoljno discipline da odoli hrani, ljen�arenju ili nekoj drugoj vrsti ugode. Ve�ina nema dovoljno discipline da redovito odlazi u teretanu - �ak ni onda kada im �ivot o tome ovisi - što se odli�no razabire iz raznih studija ameri�kih lije�nika koje su pokazale kako �e tek jedan od sedmorice ljudi promijeniti prehranu i prihvatiti se tjelovje�be, �ak i onda kada mu lije�nici izravno ka�u da mu �ivot ovisi o tome. No, disciplina je samo navika, a kao i sve druge navike usvaja se ako ima poticaja, ako je odgovor rutinski te ako iza njega slijedi nagrada.
Marko: Mo�eš li pojasniti tu re�enicu, �ini mi se da je va�no da to �itatelji dobro razumiju.