U raznim tekstovima koje smo ranije objavili navedenu kulturu �esto nazivamo kulturom istinoljublja i hrabrosti radi toga što zahtijeva specifi�ni coaching svjetonazor kako bi se osigurala iskrena komunikacija te izbjeglo otu�enje i obeshrabrenje ljudi. Lideri koji raspola�u coaching vještinama te funkcioniraju na temelju coaching referentnog okvira kvalitetnije anga�iraju svoje podre�ene i svoje kolege, prije svega radi toga što govore istinu i poti�u na participaciju. Gledano s druge strane, kada kultura nije pro�eta coaching svjetonazorom i vrijednostima, istina (pre)�esto ostaje neizgovorena, promjene se doga�aju samo u slu�aju krize, a hrabrost postaje veoma rijetka osobina na koju se teško nailazi.
Zašto nam je potrebna coaching kultura?
U stru�noj javnosti pod coachingom podrazumijevamo posebni skup tehnika i umije�a - profesionalnih usluga - u pozadini kojega nailazimo na klju�ne pretpostavke filozofije ljudskih promjena, postignu�a i dobrobiti. Coachevi postavljaju ciljana i promišljena pitanja kojima poti�u na propitivanje, istra�ivanje i dublje sagledavanje, pa�ljivo slušaju, vješto odgovaraju i nerado savjetuju svoje klijente. Rije� je, naime, o manifestacijama jednog posebnog pristupa me�uljudskim odnosima kojim se radikalno ulazi u kompetencije pojedina�ne osobe - klijenta. Coaching perspektiva iskreno vjeruje kako nadahnutim otkri�ima, samorefleksijom i ustrajnošï¿½u osoba vremenom osna�uje kompetencije za ve�a postignu�a, dublje i šire promišljanje te dosljednije manifestiranje vlastitih vrijednosti.
Svatko od nas za �ivota je iskusio inspirativne odnose i one druge odnose koji su nas demoralizirali. U tom smislu mo�e se kazati kako nam kvalitete povezane s coachingom poput duboke samosvijesti, istinskog interesa i bri�nosti, manifestirane u znati�elji, otvorenom propitivanju i pa�ljivom aktivnom slušanju zasigurno daju energiju generiraju�i kreativnost i posve�enost. Snaga caochinga ogleda se i u tome što liderima osigurava pouzdane mehanizme uravnote�enja krutog uma i emocija ljudi koje vode. Coaching se, naime, uglavnom svodi na traganje za istinom, a poseban je po tome što pretpostavlja da se primatelji neugodnih istina mogu i �ele promijeniti. Coaching nikada ne obmanjuje o posljedicama bilo �ijih postupaka, izbora i odnosa. Coaching se bavi otkrivanjem cjelovite istine, suo�avanjem sa zahtjevnim pitanjima i osloba�anjem prostora za istinska unaprje�enja.
S time u svezi treba naglasiti kako se coaching kultura ne odnosi samo na puko “prakticiranje coachinga”. Prije je, naime, rije� o brojnim razgovorima koji se u „normalnim“ okolnostima ne bi dogodili - me�u ljudima, odjelima i razli�itim hijerarhijskim razinama - kako bi se stvorilo novo razumijevanje te potom i aktivnosti kojima se unaprje�uju suradnja, dogovori i uskla�ivanje.
Kako bismo pojasnili prethodnu tvrdnju, u nastavku �emo opisati razli�ite situacije u kojima se coaching pokazao koristan. Rije� je o slikovitim opisima situacija i prilika kada coaching svjetonazor oblikuje brojne konverzacije neophodne za vitalnost bilo koje organizacijske kulture. Za potrebe ovog teksta nazvat �emo ih prakti�nim ekspresijama coaching kulture.
Prakti�ne ekspresije coaching kulture
Kako bismo pokazali da je coaching mnogo više od pukih formalnih coaching “sesija” karakteristi�nih za executive coaching, u nastavku navodimo razli�ite modalitete prakse. Rije� je o situacijama u kojima coaching pristup dokazano ostvaruje rezultate:
1. Coaching u trenutku (engl. „Coaching in the moment“). �ak i kratki razgovori koji traju tridesetak sekundi ili dvije minute mogu se pro�eti coaching svjetonazorom. Coaching u trenutku zapo�inje uklju�ivanjem druge osobe kako bi se ista pa�ljivo saslušala te kako bi se razumjelo njezino stajalište. Kada lider postavi pitanje na koje se ne mo�e odgovoriti samo s “da” ili “ne”, zapo�inje razmjena koja se �esto pokazuje itekako produktivnom. U kulturi pro�etoj coaching svjetonazorom lideri su potpuno posve�eni razumijevanju razli�itih perspektiva i namjera drugih osoba, stvaranju novog zajedni�kog razumijevanja, te uskla�ivanju oko budu�ih akcija u procesu konverzacije koji se odvija na hodnicima, za radnim stolovima, u dvoranama za sastanke, u restoranima te na drugim mjestima u organizaciji i izvan organizacije. Fokus je obi�no na trenuta�nim privremenim problemima u�inkovitosti, odnosa, morala i posve�enosti. Snaga pristupa proizlazi iz uravnote�enosti podrške i odgovornosti.
Cijeli tekst pro�itajte u qLifeu...